U Crnoj Gori nedostaje kadra za adekvatnu brigu o objektima kulturne baštine, ocijenio je profesor Ilija Lalošević u emisiji "Iz pravog ugla" RTCG. "Ne krivim investitore, njihovo je da traže i moguće i nemoguće. Ali treba neko da im postave granicu i kažu - dovde možete, ali dalje ne", rekao je Lalošević.

 

U Crnoj Gori nedostaje kadra za adekvatnu brigu o objektima kulturne baštine, ocijenio je profesor Ilija Lalošević u emisiji “Iz pravog ugla” RTCG. “Ne krivim investitore, njihovo je da traže i moguće i nemoguće. Ali treba neko da im postave granicu i kažu – dovde možete, ali dalje ne”, rekao je Lalošević.

Za planiran sistem zaštite kulturnih dobara je evidentan nedovoljan broj kadrova, rekao je Lalošević koji je stručnjak za oblast kulturne baštine i naveo primjer.

“U regionalnom Zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor imali ste pet arhitekata svojevremeno, danas u tom odjeljenju imate samo jednog arhitektu konzervatora. Na Cetinju od stih starih konzervatora nije niko ostao, a mladi treba tek da uče, ali nemaju od koga”, objasnio je Lalošević.

Kulturno dobro se ne može štititi, a da se pritom ne proučava, kaže Lalošević i dodaje da situacija na tom polju nije dobra. Lalošević smatra da investitori nijesu odgovorni za brojne slučaje devastacije objekata.

“Ja zaista ne krivim investitore, njihovo je da traže i moguće i nemoguće. Ali treba neko, odnosno državni organi, da im postave granicu i kažu – dovde možete, ali dalje ne”, rekao je Lalošević.

Investitori, kako kaže, uglavnom žele profit, ali i sa njima treba razgovarati.

“Dok je bio tim od pet arhitekata u Kotoru, nastojali smo da edukujemo investitore i da im dokažemo da se mnogo više isplati jednu palatu obnoviti na adekvatan način i sa pravom je zvati Venecijanski palac, nego je degradirati u tom smislu da nemate više ništa u njoj autentično”, kazao je Lalošević.

Pažnja se ranije, kako navodi, više posvećivala zaštiti sakralnih objekata iako i drugi, poput raznih ruralnih cjelina, imaju veliku vrijednost.

“Među najugroženijim objektima je zgrada Jugooceanije u Kotoru. U unutrašnjosti to je hotel Durmitor na Žabljaku, Plaža u Zelenici. U Podgorici bi akcenat trebalo staviti na kasarnu Morača, tamo dva objekta zaslužuju pažnju, ako ne u arhitektonskkm, onda u istorijskom smislu”, rekao je Lalošević.

Ocijenio da je hotel Hilton u Podgorici kopija nekadašnjeg hotela Crna Gora i da ne zadovoljava kriterijume za dodjelu objekta kulturne baštine.

On navodi da treba štititi objekte kulturne baštine iz 20 vijeka, kao što je hotel Durmitor na Žabljaku.

“To što kod nas nije sazrela svijest da se štiti nešto što je 19 ili 20 vijek je drugo pitanje. Ne znam koliko je objekata iz 20. vijeka zaštićeno”, kazao je Lalošević.

Ukoliko se dogodi da Kotor dobije upozorenje da će biti izbrisan sa UNESCO liste, on je ocijenio da bi to bila sramota i jako loše po imidž Crne Gore.