BLOG: Koliko vremena mladi provode na telefonu i kako pronaći balans

Činjenica je da mladi danas provode sve više vremena uz pametni telefon. Video igre, društvene mreže i čitanje vijesti su uglavnom aktivnosti koje im odvlače pažnju. Međutim, problem nastaje kada telefon počne da određuje ritam dana. Kada prvo svjetlo koje vide ujutru dolazi sa ekrana i kada je posljednje što pogledaju pred spavanje notifikacija. Granica između korisne upotrebe i pretjerivanja često je nevidljiva ali posljedice mogu biti ozbiljne.

Pametni telefoni su postali produžena ruka savremene generacije. Kroz njih se uči, dopisuje, zabavlja i gradi identitet. Zato pitanje nije da li telefone treba koristiti, već koliko dugo tokom dana i kako uspostaviti zdrav balans između digitalnog i stvarnog svijeta.

Koliko vremena mladi u Evropi provode na telefonu?

Prema istraživanjima u okviru evropske studije HBSC koja je sprovodena pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije u više od 40 evropskih zemalja, veliki broj adolescenata provodi od tri do četiri sata dnevno na digitalnim uređajima. Kod starijih tinejdžera vrijeme provedeno uz pametni telefon je još i duže. Ovakve brojke su još simptomatičnije kada se uzme u obzir da je to broj sati provedenih uz mobilni uređaj koji nisu vezani za školske obaveze.

Pored gaminga i društvenih mreža, mladi telefone koriste i za školske zadatke, istraživanje gradiva i komunikaciju sa nastavnicima. Ipak, granica između normalne i korisne i prekomjerne upotrebe mobilnog uređaja često se briše.

 

Šta kažu evropske preporuke?

Evropske zdravstvene institucije i stručnjaci za mentalno zdravlje mladih preporučuju ograničeno vrijeme pred ekranima, posebno u večernjim satima. Savjetuje se izbjegavanje ekrana najmanje jedan sat prije spavanja, jer plavo svjetlo utiče na kvalitet sna.

Takođe, više od dva do tri sata dnevno zabave uz mobilni telefon uglavnom je povezano sa smanjenom fizičkom aktivnošću i većim rizikom kada su u pitanju problemi sa koncentracijom. Kod mladih koji provode više od četiri sata dnevno na društvenim mrežama primećen je i veći nivo stresa.

Kako prepoznati da telefon postaje problem?

Prvi signal je poremećen san. Ako mlada osoba leže kasno jer „još samo jednom provjerava telefon“, to je znak za uzbunu. Sljedeći pokazatelj je pad koncentracije tokom učenja. Često provjeravanje poruka prekida fokus i produžava vrijeme potrebno za izvršavanje obaveza.

Promjene raspoloženja su takođe važan indikator. Nervozna reakcija kada telefon nije dostupan ili osjećaj nelagodnosti bez interneta mogu ukazivati na zavisničke obrasce ponašanja. Fizički simptomi poput bola u vratu, glavobolje ili umora očiju sve su češći kod mladih koji provode mnogo vremena gledajući u ekran.

Kada telefon postane dodatni izvor stresa

Telefon mladima predstavlja sredstvo komunikacije, organizacije školskih obaveza i svakodnevne zabave. Upravo zato, kada dođe do kvara ili oštećenja, reakcija često nije samo tehnička već i emotivna. Oštećen ekran, baterija koja se prazni za nekoliko sati ili usporen rad uređaja mogu izazvati osjećaj frustracije, napetosti i gubitka kontrole. Kod tinejdžera, kojima je telefon važan kanal povezivanja sa vršnjacima, čak i kratkotrajna nedostupnost može djelovati stresno.

Dodatni problem nastaje kada se kvar ignoriše ili pokušava riješiti nestručno. To često dovodi do većih oštećenja i većih troškova. Pravovremena i stručna popravka mobilnih telefona omogućava da se uređaj brzo vrati u funkcionalno stanje, bez nepotrebne nervoze i dodatnih komplikacija. Kada telefon radi pouzdano, smanjuje se i svakodnevni stres koji proizilazi iz tehničkih problema.

Kako pronaći pravi balans?

Pronaći balans u korišćenju mobilnog telefona ne znači zabranu njegove upotrebe. On podrazumijeva svjesno upravljanje vremenom. Prvi korak je praćenje realnog vremena provedenog na telefonu. Većina pametnih uređaja danas ima opciju pregleda dnevne statistike korišćenja.

Drugi korak je postavljanje jasnih pravila. Na primjer, ne koristiti telefon tokom obroka, ostaviti uređaj van spavaće sobe tokom noći ili isključiti notifikacije tokom učenja. Male promjene donose velike rezultate. Kada se uvede samo jedno pravilo, već se primećuje razlika u koncentraciji i raspoloženju.

Uloga roditelja i škole u pravilnoj upotrebi mobilnih telefona

Prije svega, roditelji imaju ključnu ulogu. Djeca usvajaju obrasce ponašanja posmatranjem. Ako odrasli stalno provjeravaju telefon, teško je očekivati drugačiji model ponašanja kod mladih.

Otvorena komunikacija je važnija od zabrana. Razgovor o sadržaju koji djeca prate, o pritiscima na društvenim mrežama i o digitalnoj bezbjednosti gradi poverenje.

Sa druge strane, škole mogu doprineti edukacijom o digitalnoj pismenosti. Radionice o odgovornom korišćenju interneta pomažu mladima da razviju kritičko razmišljanje i svest o vremenu koje provode online.

Fizička aktivnost kao protivteža prekomjernom korišćenju pametnih telefona

Smjernice za zdrav razvoj adolescenata koje daje SZO preporučuju najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno. To ne mora biti profesionalni sport. Dovoljni su brza šetnja, vožnja bicikla, trening u parku, ples ili rekreativno bavljenje omiljenom aktivnošću. Redovno kretanje dokazano utiče na smanjenje stresa, bolji kvalitet sna i veću sposobnost koncentracije tokom učenja.

Fizička aktivnost ima i važan psihološki efekat. Tokom kretanja se oslobađaju hormoni koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju napetost. Mladi koji su fizički aktivni često imaju stabilnije emocije i bolje samopouzdanje. To je posebno važno u periodu adolescencije, kada su promjene intenzivne.

Kada se u dnevni raspored uključi redovno kretanje, prirodno se smanjuje vrijeme provedeno pred ekranom. Umjesto pasivnog skrolovanja koje smanjuje kognitivne sposobnosti, mladi dobijaju priliku za druženje uživo i zdraviji način provođenja slobodnog vremena.

Kada digitalne navike imaju jasne granice i kada postoji svest o prioritetima, tehnologija može ostati koristan alat bez narušavanja sna, učenja i međuljudskih odnosa. Pravi balans ne dolazi kroz zabrane, već kroz promišljene odluke koje mladima omogućavaju da zadrže kontrolu nad svojim vremenom i energijom.

 

Srbijanka Stanković