Veliki petak, najtužniji hrišćanski praznik

Veliki petak je dan kojim se obilježava stradanje Isusa Hrista i najtužniji hrišćanski praznik. Toga dana, nakon dugog mučenja, Isus je razapet na krstu, gde je i preminuo.

Zbog toga je ovaj praznik zapravo dan žalosti i strogog posta, kada se, prema starim običajima, ustaje prije izlaska sunca.
Takođe, na Veliki petak ne valja raditi, već pripremati proslavu Uskrsa. Na ovaj dan ne zvone zvona, a večernjim bogosluženjem i iznošenjem plaštanice obilježava se smrt i skidanje Isusovog tela sa krsta.
U nekim krajevima, ljudi su ujutro donosili vodu sa jezera, kako bi se svi ukućani umili vodom, jer postoji verovanje da će to umivanje odnijeti sve bolesti iz tela.
Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki Petak jeste farbanje Uskršnjih jaja, u kom učestvuju žene i djeca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će se čuvati do sledećeg uskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju, kako bi bila plodna i donijela berićet domaćinima. Na dan Uskrsa, svi ukućani treba prvo da pojedu jaje, a tek onda da se posluže ostalom hranom.
Neka mjesta poštuju i običaj vezivanja kose devojčicama pod vrbom, kako bi brzo rasla.
Što se tiče posta, ,,strogost” varira od mjesta do mjesta. Negdje se posti na vodi i jede se samo jedan obrok dnevno, dok se djeci dava kuvani kukuruz, kokice i hljeb. Stariji nijesu večerali, ali djeci su davali hljeb posut šećerom ili solju.
U nekim mjestima na Veliki petak se jede samo supa od pasulja, ali u današnje vrijeme u većini mjesta na posnoj trpezi nalazi se riba, krompir, džem, voće, posni kolači…
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.
Na Veliki petak najstrože je zabranjeno vino, jer ono predstavlja nevino prolivenu krv Isusa Hrista. Domaćice kuvaju povrće, najviše mladu koprivu, koju su jeli i stari i mladi.