Da su vakcine vezane sa pojavom autizma kod djece potpuna je zabluda i veoma je opasno te dvije stvari dovoditi u vezu, prenosi agencija Mina.

„Iako moderna nauka još nije u potpunosti objasnila uzroke autizma, svi dostupni dokazi ukazuju da vakcine apsolutno nemaju veze sa ovim razvojnim poremećajem“, kazao je načelnik odjeljenja za imunizacije u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, Senad Begić.

Prema njegovim riječima, roditelji, u potrazi za odgovorima često lako padnu u zablude, vođeni dezinformacijama koje kruže društvenim mrežama, po raznim sajtovima i nerijetko medijima.

„Oni prve znake autizma primjećuju u uzrastu između 18 i 24 mjeseci, i to je upravo vrijeme do kojeg djeca primaju najveći broj vakcina kako bi bila zaštićena od pogubnih zaraznih bolesti. Ovo vremensko preklapanje je razlog pogrešnog vjerovanja da vakcine imaju veze sa autizmom“, naglasio je Begić.

On je istakao da je nažalost, neodgovorno, i u situaciji kada prijeti oboljevanje i umiranje od davno zaboravljenih zaraznih bolesti, krajnje opasno povezivati vakcine i autizam.

Begić je pojasnio da su zahvaljujući intenzivnoj edukaciji i obuci stručnjaci koji se bave ranim rastom i razvojem djece, u stanju da mnogo prije roditelja prepoznaju diskretne znake autizma kod djece i znatno prije uzrasta u kojem se daje MMR vakcina.

„Njihova zapažanja samo podržavaju saglasnost struke i nauke da, u većini slučajeva autizma postoje određene nasledne (genetske) osnove odnosno predispozicije“, naveo je Begić.

Prema njegovim riječima, mnoge države i moderna društva su se „opekla“ i platili su skupu cijenu lažne povezanosti vakcina i autizma.

„Tako je Velika Britanija zbog pada obuhvata sa MMR vakcinom sa 92 na 61 odsto (u određenim dijelovima Londona) doživjela veliku epidemiju malih boginja pri čemu se broj slučajeva oboljele djece u 2008. povećao 13 puta za deset godina, sa zabilježenih nekoliko smrtnih slučajeva“, precizirao je Begić.

Bilo je potrebno, kako je pojasnio, da prođe dosta vremena uz cijenu dječijih života da se stope vakcinacija vrate na visoke nivoe, ali nažalost nije postojalo, niti postoji, bilo šta što može vratiti izgubljene nedužne dječije živote.

„Crna Gora je gotovo jedina država u regionu koja je upravo zbog visokih stopa imunizacija sa MMR vakcinom, koje su išle i preko 95 odsto u određenim godištima bila pošteđena obolijevanja od zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti ovom vakcinom“, kazao je Begić.

Epidemiologija je, kako navodi, sa naučne i teorijske, kao i sa stručne i praktične strane jasna, a i iskustva drugih država govore da pad obuhvata sa MMR vakcinom neće smanjiti stope javljanja autizma i ako se nastavi pad obuhvata vakcinacijama samo će se stvoriti uslovi za pojavu epidemija zaraznih bolesti.

“Kada se to desi, na žalost, velika je vjerovatnoća da će masovno oboljevanje od malih boginja biti praćeno i smrtnim slučajevima nedužne djece”, ukazao je Begić.

On navodi da ako društvo nije sposobno i dovoljno zrelo da uči na greškama i iskustvima drugih, ostaje da se zapita kakva ih budućnost čeka i ko želi takvu sivu budućnost za svoju djecu.

Begić je pojasnio da kod uzroka autizma genetski faktori igraju dominantnu ulogu u oko 60 odsto slučajeva i do sada su identifikovana 103 gena koji utiču na njegov nastanak.

“Da se radi o genetskoj osnovi poremećaja govore činjenice da je rizik od ponavljanja autizma u porodici u kojoj već postoji autistično dijete oko 19 odsto, da je rizik istovremene pojave autizma gotovo dvostruko veći kod dvojajčanih blizanaca – oko 35 odsto, dok je kod jednojajčanih, dakle genetski identičnih blizanaca, oko 70 odsto”, precizirao je Begić.

Genetski faktori, kako je dodao, iako imaju dominantnu ulogu, nijesu isključivi uzrok, jer da jesu, u 100 odsto slučajeva identični blizanci bi imali autizam.

“To znači da neki dodatni faktori učestvuju u nastanku ovog poremećaja i povećavaju rizik od nastanka autizma”, pojasnio je Begić.

On je naveo da su istraživanja utvrdila nekoliko značajnih faktora koji dodatno doprinose povećanju rizika.

“Prije svega radi se o starosti roditelja – naročito oca, zatim odsustvu nadoknade folne kiseline kod trudnica, nekim infekcijama majke prije i tokom trudnoće, metaboličkim poremećajima u trudnoći, korišćenju nekih ljekova u trudnoći (npr. valproat u terapiji epilepsija)”, precizirao je Begić.

U posljednje vrijeme, kako je rekao, sve se više pažnje posvjećuje i faktorima životne sredine tako da su mnoge studije dokazale povezanost poremećaja autističnog spektra sa različitim hemijskim zagađivačima uključujući i zagađenje vazduha porijeklom iz automobila.

“Izgleda da je uz genetsku predispoziciju upravo povećano zagađenje životne sredine i povećana izloženost trudnica istom – jedna od ključnih činjenica za povećanje broja autistične djece u modernom dobu”, ukazao je Begić.

On je najavaio da će Institut za javno zdravlje zajedno sa Ministarstvom zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, u skladu sa Planom i programom aktivnosti, organizovati u prvoj sedmici februara niz tribina o autizmu u više crnogorskih gradova, jer priča o autizmu nije jednostavna i zahtjeva združene napore zdravstvenih službi i institucija civilnog društva.

“Na tribinama će učestvovati eminentni stručnjaci iz zemlje i inostranstva koji su svoj život posvijetili ranoj dijagnostici i liječenju autizma”, naveo je Begić.

Poručio je da je u interesu svih koji se bave očuvanjem i unaprjeđenjem zdravlja djece a posebno budućih i mladih roditelja, kao i roditelja djece sa razvojnim poremećajima, da se pojave na tribinama, čuju činjenice, udruže snage i energiju, a sve za dobrobit djece i njihove bolje i zdravije budućnosti.