Tri važna porodična praznika uljepšavaju dane pred Božić, dok božićna pšenica ukazuje na to kakvi će biti usjevi ove godine.
Jedan od najvećih vjerskih praznika, ali i najljepših, koji okupljaju porodicu svakako je Božić. Uz Badnji dan, koji mu prethodi, dočekuje se u radosti, nakon posta, koji je počeo 28. novembra i traje do 7. januara. Vjernici koji se strogo pridržavaju pravila u ovim danima poste na vodi srijedom i petkom, odnosno koriste namirnice pripremljene samo na vodi ili voće. Ponedeljkom, utorkom i četvrtkom koriste se ulje i vino, dok se subotom i nedeljom jede riba. Poslednje nedelje pred Božić posti se na vodi, a najstrože 6. januara, pred pričešće.
Tri božićna praznika
Tokom božićnog posta obilježavaju se tri posebna praznika – Detinci, Materice i Oci. Detinci se obilježavaju tri nedelje pred Božić, Materice nedelju dana potom, a Oci uvijek na Badnji dan, 6. januara. U ove dane običaj je da se djeca, majke i očevi vezuju. Ovo predstavlja čvrstu vezu između porodice, mir, slogu, oslonac. Onaj ko je vezan, odrešuje se poklonima za svoje najbliže.
Božićna pšenica
U decembru se sije božićna pšenica. Tačnije, na praznik Svete Varvare 17. decembra ili Svetog Nikole 19. decembra. Prema narodnom vjerovanju, zelena i bujna pšenica, koja krasi Božićnu trpezu, simbolizuje plodne usjeve.
Sve što vam je potrebno za sjetvu je šaka pšenice i plitka posuda ili tanjir. Preporuka je da se pšenica ostavi preko noći u vodi da nabubri. U pripremljenu posudu stavite zemlju i poređate pšenicu. Vodite računa da ne bude pregusto posijana, jer dok niče, pšenica se raširi, pa ne bude dovoljno mjesta za svijeću. Stavite još jedan sloj zemlje i poprskajte vodom. Umjesto drugog sloja zemlje može da se stavi i pamučna tkanina. Prilikom sjetve može se u sredini ostaviti prazan prostor ili staviti čašica za rakiju kako bi se napravilo mjesto za svijeću.
Najvažnije je da se zaliva redovno, ujutro i uveče, ali ne sa mnogo vode kako zrna ne bi istrulila. Kada se pojave prve klice, skinuti tkaninu i redovno zalivati. Kako bi se našla prava mjera, za zalivanje možete koristiti i bocu sa raspršivačem. Na taj način sva pšenica dobijaće ravnomjernu količinu vode i jednako će se razvijati.
Pšenica voli svjetlost, ali ne veliku temperaturu. Prijaće joj mjesto pored prozora, izbjegavajte radijatore, jer mogu da isuše pšenicu. Zrna nikad ne porastu iste visine, pa prije nego što je stavite na sto, odrežite makazama vrhove, kako bi božićna pšenica bila ravna i lijepo izgledala. Na najradosniji hrišćanski praznik, u božićno žito se stavlja svijeća oko koje se veže crvena traka, simbol radosti.
Narodna vjerovanja i običaji
Kako izraste božićna pšenica, po narodnom vjerovanju, takvi će biti i usjevi. Ako je iznikla gusta i zelena pšenica, usjevi će biti bogati, a ukućane će pratiti zdrava i uspješna godina. Na Božić se upućuje molitvena zdravica, kako bi domaćinstvo pratilo zdravlje i sačuvala porodica i imanje: “Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam se rađaju zdrava dječica, neka nam rađa žito i lozica, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru”.
Dekoracije za prazničnu trpezu
Božićna pšenica predstavlja i idealnu dekoraciju za prazničnu trpezu. Pšenicu možete posijati u nekoliko manjih posuda i tako rasporediti po kući. Uz malo mašte, ovaj dio tradicije može da dobije i savremeniju primjenu. Pa tako vašu pažljivo uzgojenu pšenicu možete da premjestite i u ukrasne saksije, staklene posude, šoljicu od kafe ili da joj dodate dekorativno kamenje.