U Gradskoj kući predstavljena knjiga “Iz prepiske”

Knjiga ,,Iz prepiske” Danila Kiša koju je priredila Mirjana Miočinović, a koja predstavlja književnu i ličnu zaostavštinu Danila Kiša u izdanju Izdavačke kuće Arhipelag, predstavljena je sinoć u Gradskoj kući, u organizaciji JU Narodna biblioteka ,,Njegoš” Nikšić.

O rukopisu ,,Iz prepiske” koja je istodobno autobiografska i biografska slika jednog vremena i književnosti koja u njemu nastaje, te jedna životna i umjetnička avantura koja traje u tom vremenu, govorio je Gojko Božović, glavni urednik Izdavačke kuće Arhipelag. Rekonstruišući Kišov život i Kišov pogled na književnost i društvo, s mnoštvom malih i velikih detalja koji su do sada bili ili nedovoljno poznati ili su izmicali pažnji tumača, te priređivačkom i istraživačkom radu na ovom značajnom dokumentu, Božović ističe da je prepiska ,,nastajala cijeli piščev život ali je nastajala i godinama poslije njegove smrti. Obuhvata veliki period od polovine četrdesetih pa do posljednjih mjeseci i nedelja uoči piščeve smrti”. Kako objašnjava, riječ je o periodu kada je pisac slao svoja pisma i o periodu kada ih je primao. U toj postavci dragocjena su sačuvana ,,pisma drugih koja su često bila trag kojim treba ići ne bi li se došlo do originala Kišovih pisama u arhivima piščevih sagovornika ili njegovih naslednika”. U godinama nakon njegove smrti ustanovilo se da u porodičnom, ličnom i književnom arhivu ima veoma mali broj pisama koji je pisao, za razliku od Pekića. Božović konstatuje da je Kiš ,, bio čovek svog vremena i čovek neobičnog temperamenta koji je pisao onom tehnologijom koje je obeležilo njegovo vreme, dakle, u jednom primerku na pisaćoj mašini i čim to pismo napiše kao izraz nekog trenutka, nekog strasnog polemičkog zahteva, nekog prijateljskog dopisivanja, on je ta pisma slao i nije ih čuvao”. U odgovoru na pitanje o priređivačkom i istraživačkom poduhvatu obimne prepiske pojašnjava da se ,,pokušalo ustvrditi gde sve postoje, kod živih sabesednika, sagovornika, u njihovim zaostavštinama, kod njihovih naslednika, u nekim muzejima književnosti, u nekim arhivima različitih akademija, različitih izdavačkih kuća” što cijeli i straživački i priređivački postupak čini zahtjevnijim, naročito ako se ima u vidu da je ,,Kiš imao veliki broj sagovornika iz različitih sredina”. To je ujedno bio i ogroman podvig Mirjane Miočinović, prevoditeljice i teatrološkinje, koja godinama posvećeno priređuje Kišovu književnu zaostavštinu. Govoreći o dimenzijama rukopisa u kojem su sažeta pisma njegovih prijatelja, saradnika i savremenika, čime se sklapa najpotpunija piščeva biografija, Božović pojašnjava najprije dokumentarnu dimenziju, potom društvenu dimenziju, prepiske sa izdavačima iz inostranstva sa fokusom na prepisku sa Drenkom Vilen, urednicom Izdavačke kuće Harcourt Brace Jovanovich, te prepiske koje je Kiš obavljao sa svojim čitaocima. Značajan dio prepiske čine tematska pisma i Nobelov dosije i odgovor na ,,nameru Križinskog da predloži pisca za Nobelovu nagradu za književnost”, precizira Božović.
Poseban osvrt nakon odabrane selekcije pisama čini traganje za načinom kako da ona budu raspoređena na dovoljno pregledan i svrhovit način. Riječ je o rasporedu koji nalikuje poglavljima u proznoj naraciji koja bi se mogla podvesti pod sintagmu „Čitav život“, nadalje ističe Božović, navodeći tri poglavlja označena rimskim brojevima i naslovljena Po-etika, Život sam po sebi, Život, literatura.
U obimnom rukopisu koji sadrži 723 pisma, koja nijesu pisana u duplikatu sem u slučaju poslovne ili zvanične prepiske, nalaze se književne, poetičke, političke prepiske ili ljudska stanovišta . Na listi mnogobrojnih imena koja se pojavljuju u ovim pismima mogu se pronaći imena: Miroslava Krleže, Oskara Daviča, Milovana Đilasa, Borislava Pekića, Sergeja Dovlatova, Bulata Okudžave, Mirka Kovača, Miodraga Bulatovića, Karla Štajnera, Dragoslava Mihailovića, Ljube Popovića, Marije Čudine, Petra Vujičića, Predraga Matvejevića, Vide Ognjenović, Ilme Rakusa, Čarlsa Simića, Suzan Sontag, Ištvana Eršija, Pjotra Raviča, Milana Kundere, Marka Stranda, Ota Bihalji-Merina, Ljubiše Jocića, Zuke Džumhura Milovana Danojlića i nebrojenih drugih koji u najrazličitijim ulogama nastupaju u ovoj knjizi. Ovaj događaj je dio aprilskog repertoara Nikšićka kulturna scena koji realizuje JU Narodna biblioteka ,,Njegoš” Nikšić pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić.