Tradicionalni Petrovdanski sabor na Vidrovanu
Prva nedjelja poslije praznika Sv. apostola Petra i Pavla već petnaestu godinu zaredom dan je kada se žitelji nikšićkog Gornjeg Polja i okolnih mjesta okupljaju u svojoj crkvi posvećenoj Sv. Joakimu i Ani u mjestu Vidrovan.
NJihov tradicionalni Petrovdanski sabor počeo je liturgijom u toj svetinji kojom je načalstvovao jeromonah Jerotej, sabrat manastira Ostrog, a uz sasluženje protojereja -stavrofora Dragana Krušića, protojereja Vasilija Brborića. Besjedeći gornjepoljski paroh protojerej-stavrofor Krušić govorio je o značaju liturgijskog sabranja podsjećajući na djela Svetih Apostola Petra i Pavla.
Ovi mučenici pronijše riječ Gospodnju od kraja do kraja Vaseljena, a poslije njih episkopi i mi pastiri Božiji nastavljamo taj sveti put, pripovjedajući nauku Hristovu Jevanđeljsku. Zato je Crkva lađa spasenja, a ko ne uđe u nju ne može dušu spasiti. Kome majka nije crkva, tome ni Bog nije otac. Oni koji danas napadaju našu Svetosavsku Crkvu, mi treba da kažemo, gospode prosvijetli njihov um i razum i njihovu tamu i da u njihova srca i umove uđe Jevanđeljska svjetlost. Iako su vlastodržci da ne luduju, nego da imaju mudros i po Bogu i po ljudima. Ko ustaje protiv Crkve Hristove, ustaje protiv samoga Gospoda. Oni treba konačno da shvate da je Crkva i njihova majka, koja je za svakoga otvorena dvije hiljade godina, rekao je protojerej-stavrofor Krušić. On je svoju besjedu nastavio za trpezom ljubavi, gdje se zahvalio Crkvenom odboru i njegovom dugogodišnjem predsjedniku Draganu Međedoviću, potom naglasio da se mora završiti jedno Bogu ugodno djelo
Da bi mi imali blagoslov za naša dalja okupljanje, moramo na čelo sa našim episkopom svi zajednički da se potrudimo da otkrijemo jame po Gornjem Polju, u kojima su bacani i u kojima se još uvijek nalaze najbolji naši sinovi. Ti su ljudi stradali na pravdi Boga, samo zato što su bili pravoslavni hrišćani. Jedan od njih je sveštenik Vaso Popović i ugledni oficiri kraljevske vojske, koji su jednom dali zakletvu i koju neikada više nijesu pogazili. Tačno je da ova vlast brani da se otkrivaju jame iz Drugog svjetskog rata, ali nama niko to ne može zabraniti ako budemo složni i jedinsveni. Zadatak nam je da se kosti izvade i nad njima izvršimo pomen i opijelo, kako bi Božiji blagoslov sišao i na ovo mjesto. Ovim činom mi pozivamo na svenarodno pokajanje, da se stradalnici koji su odavno po jamama izmire sa nama, kako bi mi živi imali blagoslov i napredak – zaključio je Krušić.
Prisutnom narodu su se obratili Božo Đuranović, narodni epski pjesnik, beograđanin Željko Pantović, ktitor i dobrotvor Saborne crkve na Vidrovanu, Andro Đapić, pjesnik, Sava Perović iz Banjana, Milija Pantović, predsjednik Udruženja gornjepoljaca iz Beograda i guslar Bajo Adžić, koji je uz strune gusala otpjevao nekoliko narodnih stihova.
Saborna crkva na Vidrovanu izgrađena je u spomen bogoroditeljima Joakimu i Ani. Drevnu svetinju prije više od šest vjekova na tom mjestu sagradilo je staro srpsko pleme Ugrenovići. Crkva je krpz svoju istoriju, kao i narod koji je okupljala, proživjela golgotu, rušena i obnavljana. Na temeljima srušenog hrama krajem 19. vijeka sagrađen je novi, ali je od tada nosio ime Sv. Nikolaja Mirlikijskog. Na inicijativu potomaka Ugrenovića prije dvije godine vraćeno je pravo ime crkve, što je izazvalo negodovanje onih bratstava u Gornjem Polju koja Sv. Nikolu proslavljaju kao zaštitnika svojih domova.
Velikom broju prisutnog naroda na svenarodnom saboru na Vidrovanu, obrati se i prof. Novak Radulović koje zahtijevao da Crkveni odbor gornjepoljske crkve Sv. Joakima i Ane ponovo pokrene pitanje bezgrobnih kostiju u jamama iz Drugog svjetskog rata, gdje su komunisti na pravdi Boga, bez ikakvog suđenja bacali najuglednije ljude iz Nikšićkog kraja. Prva među njima je masovna grobnica, jama zvana Kotor, u kojoj već 77. godina na dubini od 33 metra leže kosti 300 nevino stradalih i najuglednijih ljudi.
Još u doba drevnoga Rima najveća kazna je bila da čovjek nema groba i da se njega niko ne smije sjetiti. Ne dozvolimo da naši časni ljudi ne budu bez groba i bez sjećanja. Učinimo sve da danas ponovo odavde potekne predlog da se otvore jame, a ne da čekamo da to pokrene tužilaštvo jedne bezbožničke vlasti. Ja se samo bojim da će oni učiniti sve da se to zaboravi, jer njima odgovara da naši mučenici nemaju groba i da sjećanje na njih potpuno zamre. Nedamo da ovi bezbožnici krčme imovinu naše Srpske pravoslavne crkve i da oni-bezbožnici određuju kome da pripadnu naši hramovi. Hristos je to davno odredio, a Sveti Sava prije osam vjekova uredio našu Srpsku pravoslavniu crkvu. Pođimo putem Svetoga Save i nedajmo anatemnjacima i prokletnicima da odlučuju i da se pitaju. Branimo našu crkvu i naše svetinje – rekao je profesor Radulović.