Obrazovni sistem je spreman i postoji zakonski osnov da proširimo zastupljenost tematike koja bi se bavila fenomenom antifašizma unutar školstva, saopštio je Veljko Tomić iz Ministarstva prosvjete na tematskoj sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport o izučavanju i promociji antifašizma u obrazovnom sistemu.

Tomić je kazao da obrazovni sistem njeguje antifašizam kao osnov demokratije.

“Gdje smo sa izučavanjem antifašizma u obrazovnom sistemu u ovom trenutku. Kroz predmet poznavanja drustva, istorija u osnovnoj školi i gimnaziji ishodi učenja ukazuju da je fenomen antifašizma zastupljen u školskom sistemu. U osnovnoj školi neki od izbornih predmeta uvode ovaj pojam, a on je dio izučavanja i nekih izbornih predmeta u Gimnaziji. Kroz nastavne i vannastavne aktivnosti učenici se mogu dalje upoznati sa ovim pojmom. Mišljenja smo da u obrazovnom sistemu ove teme mogu biti jos više zastupljenje. Obrazovni sistem je spreman i postoji zakonski osnov da proširimo zastupljenost tematike koja bi se bavila fenomenom antifašizma unutar školstva”, rekao je Tomić.

Miloš Vukanović iz Centra za građansko obrazovanje je kazao da je ta NVO više puta ukazivala na nedostatak zastupljenosti tematike antifašizma u školama, te da su to pokazale i njihove analize.

“Postavlja se pitanje zašo o antifašizmu građani i studenti tako malo znaju što su pokazala naša istraživanja. Anketirani studenti uglanom navode da prepoznaju pojam antifašizma, ali kako se pitanja specifikuju neznanje je sve primjetnije. To nameće pitanje – Koliko je nastavini predmet istorija zastupljen u našem sistemu školstva i kakav je položaj ovog predmeta. Odgovor je veoma je loš, istorija je nedovoljno zastupljena u našem školskom sistemu”, je Vukanović.

Govoreći o skrnavljenju spomenika na Ravnom lazu, poslanik DPS-a Dragutin Papović poručio je da je logično pitanje dali je obrazovni sistem učinio dovoljno da se formira svijet, budući da je za to djelo osumnjičen pojedinac koji je tek izašao iz obrazovnog sistema.

“Kroz ishode učenja pojedinih predmeta vidimo da nema prostora za relativizaciju pojma antifašizma, nema prostora ni po osnovu udžbenika, nijesu smatram značajno problem ni nastavnici, odnosno način izvođenja nastave. Pitanje je da li je onda ovakvo ponašanje naše omladine stvar neznanja. Mislim da se u slučaju i slučajevima poput ponašanja pojedinca koji je uništio spomenik na Ravnom lazu radi o svjesnom činu, a ne neznanju. Problem je što uz zvaničan pristup fenomenu antifašizma postoji je jedan paralelan nezvaničan koji relativizuje značaj antifašizma”, dodao je Papović.

Potpredsjednik SUBNORA je poručio da fašizam nije nestao već da se on samo prilagođava savremenom društvu u okviru postojećih sistema.

Izvor: Pobjeda