Doktori

Posljednjih godina u Crnoj Gori nikao je veliki broj privatnih zdravstvenih ustanova, kojih je sada na teritoriji cijele zemlje 786. Iako su njihovi kapaciteti još relativno mali, plate i uslovi rada u njima postaju sve bolji, te sve veći broj ljekara iz javnog prelazi u privatni sektor, pišu Dnevne novine.

Na teritoriji Crne Gore, prema registru Ministarstva zdravlja, ima ukupno 786 privatnih zdravstvenih ustanova (PZU) uključujući i apoteke. Najviše ih je u Podgorici (263), Baru (73), Nikšiću (67) i Budvi (62), dok u opštinama Plužine i Šavnik, zdravstvenih ustanova ovog tipa nema.

Vlasnik “Milmedike” Rade Kaluđerović kaže za Dnevne novine da u ovoj privatnoj ordinaciji, koja broji tri ustanove, ima oko 30 zaposlenih od čega je 10 ljekara. On vjeruje da se u posljednje vrijeme više ljekara opredjeljuje za privatnu praksu zato što je rad u njoj mjerljiviji.

“Ordinaciju je osnovala moja majka prije 23 godine i ja sam je naslijedio i vodim je posljednjih 15 godina. Mislim da se ljekari radije opredjeljuju za privatni sektor zbog nemjerljivosti rada i nerada u javnom sektoru. Tamo nema mehanizama da se nagrade oni koji rade više, niti da se sankcionišu oni koji rade manje. Ljekari u određenom periodu profesionalnog razvoja osjete potrebu da samostalnije krenu u taj posao gdje plate zavise od obima rada”, objašnjava Kaluđerović.

Ipak, on ističe da rad u privatnom sektoru sa sobom nosi i određene mane.

“Mana je to što smo van sistema, što naši recepti ne važe za Fond zdravstva, ne postoji vakcinacija u privatnim ustanovama, ne postoji integrisana Hitna pomoć, uputi ne važe. Takođe, mana našeg zdravstvenog sistema je to što ne postoji neka zajednička osiguravajuća kuća ili više privatnih osiguravajućih kuća i pacijenti bi birali gdje će. Neke stvari su bolje u državnoj ustanovi, ne može se sve u privatnim ustanovama raditi. Mi se bavimo isključivo primarnom zaštitom, laboratorijskom dijagnostikom, opštom medicinom. Maksimum je dnevna bolnica, s tim što nemamo kapaciteta za bolničko liječenje u smislu ležajeva”, navodi Kaluđerović.

Međutim, iako je broj privatnih ordinacija posljednjih pet, šest godina porastao, predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić Dnevnim novinama kaže da njihovi kapaciteti nijesu veliki. Prema njenim riječima, jedna PZU koja ima samo ordinaciju zapošljava u prosjeku dva do tri specijalista, dok na nivou zemlje, u privatnoj praksi radi oko 100 do 150 doktora.

“Imamo sada dvije situacije. Jednu da zaista postoji privatni sektor u 10 posto na nivou Crne Gore, od toga sa svojim sopstvenim kapacitetom samo 20 do 30 posto”, kaže Krivokapić i dodaje da je sve ostalo u sadejstvu sa javnim sektorom preko mreže zdravstvenih ustanova.

“Država je na osnovu smanjenja listi čekanja ili deficitarnih zanimanja u državnom sektoru sklapala ugovore sa PZU kako bi se određene usluge pružale u privatnom sektoru kako bi bilo zadovoljeno traženje pacijenata za tom zdravstvenom uslugom. Tako da imamo kolege koji rade svoje radno vrijeme u javnom sektoru, a u popodnevnim satima legalno rade u PZU i po dva osnova primaju zaradu. Onaj ko radi u svom privatnom prostoru ima mali broj, 20 do 30 odsto svog sopstvenog kapaciteta”, tvrdi Krivokapić.

Z.G.