Na platou Doma revolucije u Nikšiću postavljena je izložba “Šobajići – portret jedne porodice” kojom se želi osvijetliti djelovanje porodice koja je ostavila značajna djela u sferi nauke, kulture, umjetnosti, prosvjetnog rada kroz vijek i po crnogorske istorije.

Autori izložbe, kustosi Bojan Novaković, Luka Đukonović i Milosav Milatović, uz podršku dizajnera Davida Delibašića, publici su približili značaj i uticaj članova porodice Šobajić od 19.vijeka do slikara Miloša Šobajića, koji je preminuo u aprilu ove godine. Riječ je o porodici čiji su članovi bili prvi u privrednom, kulturnom i javnom životu starog Nikšića.
”Postoji jedna karakterna crta koja se provlači kroz sve generacije Šobajića – bili su izuzetno preduzimljivi i slobodoumni. Preduzimljivost se ogledala u njihovoj djelatnosti, davali su sve od sebe u poslovima kojima su se bavili, odlazili u inostranstvo da bi usavršili svoja znanja. Zbog slobodoumnosti su puno propatili, jer podijeljeno plemensko društvo nije moglo da prihvati promjene koje su predlagali, njihove inovacije. Jednostavno – bili su svestrano obrazovani ljudi ispred svoga vremena”, kazao je Bojan Novaković.

Podsjetio je da je Maksim samouki istoričar i pjesnik, da je opjevao mnoge istorijske događaje, ali i napisao veliki broj djela.
”Opisao je starine u Zeti i to djelo nije izgubilo niti će izgubiti na svojoj aktuelnosti. Bekica je bio svestrano obrazovan i umješan. Napravio je ploveću vodenicu na Zeti. On i Maksim su bili jedni od osnivača najvažnijih kulturnih ustanova u Nikšiću – današnjeg pozorište, biblioteke, Zahumlje, a aktivno su sudjelovali u njihovom radu”, kazao je Novaković.
Naredna generacija Šobajića iznjedrila je braću Sima i Petra.
”Simo se bavio politikom, bio je i narodni poslanik, borio se protiv apsolutina knjaza Nikole i zbog toga je morao da napusti Crnu Goru i vratio se tek pred smrt. Petar je bio poznati antropogeograf, etnolog. Sa osnivanjem etnografskog Instituta u Beogradu odmah je postavljen za savjetnika za proučavanje dinarskih plemena i bio je jedan od najvećih stručnjaka u državi za tu problematiku. Objavio više djela, a za nas su najpoznatije monografije Bjeloplavići i Pješivci, Nikšić – Onogošt,. Bio je vrlo ugledan i poštovan naučnik”, istakao je Novaković.
Kazao je da je pjesnička nit manje-više prisutna u svim generacijama porodice Šobajić, pa je Simo bio i istaknuti pjesnik, a i Ilija je u mladim danima objavljivao poeziju.
”Ilija je jedan od prvih obrazovanih crnogorskih umjetnika. Istakao se i u pedagoškom radu i na Cetinju je predavao crtanje, njemački i francuski jezik, a kasnije je prešao u Nikšić i radio u Gimnaziji. Na panou su predstavljeni primjeri iz sve četiri tematske cjeline njegovog stvaralaštva – portreti, aktovi, pejzaži i scene iz narodnog života i književnosti. Bio je i dizajner – dizajnirao je mnoge medalje, plakete, ordenje, napravio je nacrt za štampani i kovani perper, a u vrijeme krunisanja kralja Nikole imao je bitnu ulogu u osmišljavanju svih štampanih materijala”, kazao je kustos, Milosav Milatović.
Podsjetio je da JU Muzeji i galerije Nikšić, koja je i organizovala izložbu, posjeduje jednu od najvećih zbirki crteža Ilije Šobajića, a da su većinu radova dobili pedesetih godina prošlog vijeka, od njegovih naslednika.
”Miloš je jedan od značajnijih jugoslovenskih i francuskih umjetnika. Bio je značajan i slikar i skulptor. Neka od njegovih djela i mi posjedujemo, a na panou posvećenom njemu prikazana su i mnoga druga djela”, istakao je Milatović.
Prema riječima Vesne Todorović, v.d. JU Muzeji i galerije Nikšić, ta ustanova je tek počela priču o Šobajićima.
”Ovo su neki kratki izvještaji o radu i značaju te porodice. Ima desetak knjiga koje su objavili i te knjige treba ponovo štampati i pročitati. Treba se više baviti Šobajićima. Nikšić bi trebalo da ima neku instituciju ili ulicu koja nosi njihovo ime. Njihovo nasljeđe je prisutno i treba ga prikazati dublje i u malo drugačijim bojama nego što je to do sada rađeno. Nadamo se da će nam to vrijeme koje je pred nama omogućiti”, kazala je Todorović.
Izložba je organizovana u okviru manifestacije “Septembarski dani “ i Nikšićke kulturne scene.

Svetlana Mandić