Smanjeni gubici Instituta crne metalurgije
Gubitak nikšićkog Instituta crne metalurgije (ICM) prošle godine je iznosio oko 150,17 hiljada EUR, što je skoro tri puta manje nego 2013. Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi kompanije u većinskom državnom vlasništvu na kraju decembra su iznosili 1,27 miliona EUR i bili su neznatno manji nego u uporednom periodu.
Poslovni rashodi ICM-a su smanjeni 4,8 odsto na oko 1,5 miliona EUR. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi iznosili su 724,29 hiljada EUR, amortizacije i rezervisanja 301,1 hiljada, a materijala 186 hiljada EUR. Ostali poslovni rashodi iznosili su 295,66 hiljada EUR.
Ukupna aktiva kompanije na kraju decembra je iznosila oko 5,67 miliona EUR, što je 3,4 odsto manje nego u uporednom periodu.
Neraspoređena dobit iznosi 65,26 hiljada EUR, a akumulirani gubitak 1,43 miliona EUR. Odložene poreske obaveze iznosile su oko 64,6 hiljada EUR, kratkoročna rezervisanja i obaveze 676,88 hiljada, a dugoročne oko 55,5 hiljada EUR.
Vlasnici ICM-a su država sa 19,11 odsto akcija, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja posjeduje 19,04 odsto, Trend 10,29 odsto, Tosčelik 7,02 odsto, Zavod za zapošljavanje 6,35 odsto, Fond za obeštećenje 5,3 odsto, Društvo za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG oko 4,43 odsto i Vlada 1,31 odsto.
Za Institut je bio raspisan tender u maju 2009, ali je poništen u septembru iste godine, jer je jedini ponuđač, nikšićki Neksan, ponudio za Tendersku komisiju neprihvatljivo nisku cijenu. Neksan je za 51,11 odsto akcija ICM-a ponudio svega tri EUR.
Institut za crnu metalurgiju bavi se istraživanjem, razvojem i kontrolom kvaliteta metalnih i nemetalnih materijala i proizvodnjom specijalnih čelika i legura u obliku odlivaka i polufabrikata za kovanje i valjanje, kao i hladno valjane žice.
Ta kompanija obavlja specijalistička ispitivanja fizičko-hemijskog stanja i karakterizacije materijala i procesne opreme na nivou ekspertiza, arbitraža i stručnih nalaza.
Institut je osnovan 1974. godine za potrebe naučno-istraživačkog rada i tehnološkog razvoja Željezare, kao i nastave Metalurško-tehnološkog fakulteta.
