Praznik Svetih prvovrhovnih apostola Petra i Pavla molitveno i svečano je proslavljen je u Nikšiću. 

U navečerje praznika, koji je ujedno i krsna slava drevnog hrama, ispod Petrove glavice u starom gradskom groblju, služeno je večernje bogosluženje.

 

Na dan praznika, kada sveta Crkva proslavlja Svete apostole Petra i Pavla, 12. jula 2022. godine, u istoimenom hramu služena je sveta Liturgija.

 

Ljepoti proslavljanja praznika doprinio je veliki broj vjernog naroda.

 

Prisutnima se besjedom obratio protojerej-stavrofor Slobodan Jokić, arhijerejski namjesnik nikšićki, navodeći da je otac Justin za apostole Petra i Pavla rekao da su to najhrabriji i najdivniji ljudi u istoriji roda ljudskog.

 

„Hrabrost je osobina koja treba da oplemeni čovjeka i da u njoj čovjek prebiva cijeli život. Hrabrost je umijeće da se „porvamo“ sa životom, da u život uđemo neustrašivo i sa vjerom, i onda da sa Gospodom Hristom izađemo kao pobjednici, prije svega, od smrti, a sa smrću pobjednici i od grijeha, prokletstva i pakla. Ta vjera apostola Petra i Pavla, na kojoj je Gospod utemeljio Crkvu svoju, je ostavljena nama u amanet da je živimo i svjedočimo“, kazao je o. Slobodan.

 

Svako vrijeme, po riječima oca Slobodana, nosi breme, kad pojedinac i narod treba neustrašivo da svjedoči svoju vjeru.

 

„Vjera apostola Petra i Pavla je prošla kroz oganj, kroz sumnju, odricanje, da bi postala temelj na kojem mi gradimo vjekovima svoju vjeru. Od revnosti, od želje da život svoj da za Hrista Petar dolazi u situaciju da Ga se u jednom trenutku odrekne, a Hristos se javlja jednom, samo radi Petra, posle vaskrsenja, da još jednom ispita njegovu vjeru. Pita ga: Voliš li me Petre? Volim, Gospode. Ko sam ja? Ti si Hristos, Sin Boga živoga“, besjedio je sveštenik Jokić.

 

Dodao je da Pavle, iz revnosti prema staroj vjeri, goni hrišćane, ubija ih, zatvara, traži dozvolu da ode i da ih muči u drugim krajevima.

 

„Na putu za Damask sreće Hrista Gospoda Koji ga pita: Zašto me goniš? Ne gonim tebe, nego hrišćane. Ako goniš jednog od njih, onda goniš mene. Kakve potresne riječi i kakva potresna žitija! To nam svjedoči da su i Sveti Božji ljudi bili ljudi sa svojim manama, strahovima, borbama, ali, u jednom trenutku života, su se okrenuli i rekli jasno i nedvosmisleno: Evo, Gospode, sluge tvoga. Postali su temelj na kojem Hristos gradi Crkvu svoju“, rekao je otac Slobodan.

 

Naveo je da su apostoli Petar i Pavle bili različiti po temperamentima, obrazovanju, nauci, ali ih Hristos i Crkva Božja spaja u jedno da pokaže da svi ljudi, u vjeri i u Hristu, mogu biti jedno ako sami to izaberu.

 

„Da u drugom čovjeku vide čovjeka, da „zakopaju“ dublje, da ne gledaju u drugom prljavštinu, pad i grijeh, nego da to očiste svojom ljubavlju, da ispod prašine koja se slaže od našeg grijeha i vapi za Hristom, nađu ikonu Božju. To su radili Petar i Pavle, to su radili naši preci koji su gradili ovu nemanjićku svetinju, najstariju u ovom kraju. To i mi treba da radimo i da ostavimo taj način života potomcima, jer ako im imamo šta ostaviti, imamo im ostaviti našu vjeru“.

 

„Vjeru čvrstu i utemeljenu, za koju se nekad treba boriti, ali vjeru koja nas čini da budemo hrišćani. Ta vjera nas čini da gledamo jedni druge kao braću i sestre. Kao što je Mitropolit Amfilohije rekao šta dugujemo jedni drugima – samo ljubav dugujemo jedni drugima i ništa više. To je zvijezda vodilja Petra i Pavla i svih Svetih Božjih ljudi od pamtivjeka do danas i biće zvijezda vodilja za sve one koji na svom putu za Damask, a svi imamo neki naš put za Damask, gdje se sretnemo sa Gospodom licem u lice, bez laži i zazora, bez ikakve zavjese, nego čisto i jasno, kad se sretnemo sa Hristom, zavapimo i pitamo: Ko si ti, Gospode, a Hristos kaže: Ja sam onaj koji jesam, ja sam onaj koga ti tražiš i ja sam onaj koji čeka raširenih ruku da uđeš u taj zagrljaj“, naglasio je arhijerejski namjesnik nikšićki protojerej-stavrofor Slobodan Jokić.

 

Nakon Petrovskog posta, vjerni narod je pristupio i sjedinio se sa Gospodom kroz Svetu Tajnu Evharistije.

 

U čast Svetih apostola Petra i Pavla osveštano je slavsko žito i prelomljen slavski kolač.