Otvaranje novih radnih mjesta, agilniji rad inspekcijskih organa, pozivanje na odgovornost, argumentovan i iskren socijalni dijalog i stvaranje uslova za slobodu sindikalnog organizovanja preduslovi su za poboljšanje položaja zaposlenih u Crnoj Gori, ocijenili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG).
Iz USSCG su agenciji Mina-business kazali da Crna Gora ima sve predispozicije da stvori uslove za dostojanstven zivot i rad svih njenih građana.
“Međutim, za takvo stanje stvari, potrebna je stvarna volja donosioca odluka, ali i raskid sa dosadašnjim načinom kreiranja ekonomske politike i ekonomskih mjera”, rekli su predstavnici Unije.
Oni su naveli da se godinama unazad položaj zaposlenih u Crnoj Gori bitnije ne mijenja i nije na zavidnom nivou.
“Zarade, od kojih u konačnom zavisi kvalitet života zaposlenih i njihovih porodica, stagniraju. Pregovori o povećanju minimalne zarade koja se, suprotno zakonu, nije mijenjala od 2013. godine, traju gotovo tri godine”, podsjetili su iz Unije.
Sa druge strane, kako su naveli, cijene robe i usluga konstantno rastu, pri čemu poseban udar na standard zaposlenih i svih građana predstavlja povećanje cijene struje, naftnih derivata i poreza na dodatu vrijednost (PDV).
“Činjenica je da ogroman broj zaposlenih ne može da ostvari ni osnovna prava iz radnog odnosa. Svjedoci smo da se velikom broju zaposlenih zarade ne isplaćuju redovno, da primaju dio zarade ‘na ruke’, da im se doprinosi po osnovu obaveznog socijalnog osiguranja ne uplaćuju blagovremeno, da nemaju pravo na 40-satno radno vrijeme, redovan godišnji odmor i pravo na slobodan dan u dane praznika”, tvrde u Uniji.
Oni su kazali da je takvo stanje posebno prisutno u djeltnostima kao sto su trgovina, građevnirstvo i ugostiteljstvo, ali da tih nepravilnosti nijesu pošteđene i druge djelatnosti.
“Činjenica je i da se godinama unazad od jednog dijela poslodavaca zloupotrebljava institut agencije za privremeno ustupanje zaposlenih. Zaposleni koji su angažovani preko tih agencija, zbog nesigurnosti svog radnog angažmana, dužni su da prihvate sve uslove koji im se nude, odnosno nameću”, poručili su iz USSCG.
Iz Unije su rekli i da je veliki broj zaposlenih koji nijesu sindikalno organizovani jer pravo na sindikalno organizovanje ne smiju da ostvare zbog pritisaka i prijetnji koje trpe od poslodavaca.
Komentarišući mogućnost da, usljed dešavanja na bankarskom tržištu, odnosno uvođenja stečaja u dvije banke i najave spajanja Societe Generale i Crnogorske komercijalne banke, bez posla ostane oko 400 ljudi, iz Unije su kazali da je Sindikat banaka Crne Gore, koji djeluje u okviru te sindikalne organizacije, u prethodnom periodu u više navrata nadležnim institucijama ukazivao na moguće posljedice spajanja te dvije banke.
“USSCG se obraćala guverneru Centralne banke sa zahtjevom za prijem na razgovor kako bi ukazala na moguće posljedice ali i apelovala da se taj postupak sprovede transparentno i kroz potpuno uključivanje sinidkata”, kazali su iz Unije.
Sindikat banaka i USSCG su apelovali da se pažnja ne smije usmjeriti isključivo na pravne i tehničke uslove za spajanje te dvije banke, već da posebna pažnja treba da bude posvećena socijalnim izazovima i domino efektu koji to spajanje može prouzrokovati.
“Ovo tim prije što se očekuje da će veliki broj zaposlenih ostati bez posla, odnosno biti proglašen tehnološkim viškom, te da će, s obzirom na nemogućnost ponovnog zaposlenja, postati socijalni slučajevi”, poručili su iz USSCG.
Na gubitku će, kako tvrde, biti i budžet, socijalni fondovi i centri za socijalni rad.
“Osim toga, što manji broj radnika ostane nakon spajanja te dvije banke, to će uslovi njihovog rada biti sve nedostojanstveniji, s obzirom da će biti prinuđeni da, radi očuvanja svojih radnih mjesta, prihvataju sve uslove koji im se nude, uključujući i nisku cijenu rada, ali i dodatno opterećenje na poslu”, dodali su predstavnici Unije.
Oni su saopštili da je izvjesno da će smanjenje broja zaposlenih dovesti do toga da jedan zaposleni obavlja poslove koje sada obavljaju najmanje dva izvršioca.
“Ista situacija je i u pogledu aktuelnog stečajnog postupka pokrenutog u Atlas i Invest banci Montenegro (IBM). Na tržištu rada, koje karakteriše visoka nezaposlenost, ovakva situacija ne samo da može dovesti do narušavanja bankarskog sistema, već predstavlja ogroman udar na tržište rada, stvarajući dodatnu armiju nezaposlenih i veliki broj budućih socijalnih slučajeva”, zaključili su iz Unije.