U Press foajeu Nikšićkog pozorišta, u četvrtak, 18. februara, sa početkom u 19h, biće održana promocija Zbornika dokumenata „Gubici crnogorske vojske u Prvom svjetskom ratu 1914-1916.“. Organizatori ovog događaja su Državni arhiv Crne Gore – Arhivski odsjek Nikšić i JU Nikšićko pozorište u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću. Na promociji će govoriti Vukota Vukotić priređivač, Srđan Pejović, priređivač i direktor Državnog arhiva Crne Gore, Stevan Radunović dok će medijator večeri biti šefica Arhivskog odsjeka za Nikšić, Violeta Krivokapić.

 

Povodom obilježavanja stogodišnjice Prvog svjetskog rata, Državni arhiv Crne Gore publikovao je zbornik građe „Gubici crnogorske vojske u Prvom svjetskom ratu“.
Prateći svoju programsku orijentaciju, Državni arhiv Crne Gore je i ovim projektom, u najpodesnijoj formi, odgovorio potrebi obilježavanja značajnih datuma iz crnogorske istorije. Opredjeljenje za ovu temu nastalo je iz spoznaje da je veoma interesantna kako naučnoj i stručnoj javnosti, tako i amaterskim istraživačima naše prošlosti. S druge strane, u crnogorskoj istoriografiji nema egzaktno utvrđenih podataka crnogorskih vojnih žrtava u Prvom svjetskom ratu, što je bio dodatni motiv za publikovanje ovog zbornika građe. Kako sam priređivač navodi u predgovoru, i „primarni izvori za ovu temu su oskudni i nedovoljno pristupačni istraživačima što nas je dodatno uvjerilo u opravdanost ovog projekta“.
Osnovni izvor koji je korišćen za ovaj zbornik dokumenata je „Glas Crnogorca“, odnosno „Liste gubitaka“ koje je objavljivao od septembra 1914. do 2. januara 1916. godine, do kada je ovaj list izlazio na teritoriji Crne Gore.

U predgovoru zbornika je, od strane priređivača, kritički ocijenjena vrijednost „Glasa Crnogorca“ kao prvorazrednog domaćeg izvora za ovu temu. Prvenstveno je analizirana potreba crnogorske Vlade za objavljivanjem ovih podataka. U tom kontekstu, značajna je Obznana Ministarstva vojnog br. 8890/1214 od 8. septembra 1914. godine, na temelju koje su se redovno objavljivali spiskovi poginulih, ranjenih, umrlih i nestalih vojnika „da bi se suzbile glasine o vojnim gubicima i spriječilo širenje defetizma i panika“.
„Liste gubitaka“, koje su objavljivane u „Glasu Crnogorca“ na osnovu navedene Obznane, započinju sa „Službenom obznanom komandanta Sandžačke vojske serdara J. Vukotića o poginulim i ranjenim vojnicima iz Goražda pod brojem 747“ i od tada su objavljivane redovno u odjeljku Službeni dio sve do decembra 1915/ januara 1916. godine. Podaci, su dostavljani „Glasu Crnogorca“ od strane Ministarstva vojnog koje je pratilo njihovo objavljivanje i često vršilo ispravke netačnih podataka u narednom broju. Uprkos tome, u „Listama gubitaka“ postoje štamparske greške, koje je uočio priređivač (poput Zobnjak umjesto Drobnjak; Felić umjesto Femić), ali „u cilju originalnosti dokumenta, ni u tim slučajevima nijesmo pribjegli intervencijama.“
Priređivač je u Zborniku struktuirao podatke o poginulim, ranjenim, umrlim i nestalim vojnicima prema vojnim formacijama, odnosno bataljonima i četama, radi lakšeg uvida javnosti sa fusnotama koje upućuju na izvor – „Glas Crnogorca“, odnosno broj i datum izlaženja.
Na kraju, priređivač navodi da u Zborniku nema podataka o gubicima nastalim poslije 20. decembra 1915 / 2. janura 1916. godine, odnosno nema podataka o gubicima u Mojkovačkoj bici, na lovćenskom frontu i ostalim bojištima, što jeste nedostatak, ali ne i manjkavost u smislu pouzdanosti za period na koji se odnosi ova publikacija. Pored toga, nijesu dati ni podaci o vojnim žrtvama stradalim u internaciji, kao ni o civilnim i drugim žrtvama u Crnoj Gori tokom okupacije, što bi bila tema jednog opsežnijeg istraživačkog poduhvata.
Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da se radi o vrijednom projektu Državnog arhiva kojim je obilježio ovaj značajan istorijski događaj, na temelju validnih istorijskih izvora. Kako je navedeno u Predgovoru, ovaj projekat „doprinijeće, uvjereni smo, da se sa jednog možda i sporednog ugla, sagleda učešće Crne Gore u ratu globalnih razmjera čije su se posljedice osjetile širom planete. Upravo svjetske razmjere Velikog rata i karakter globalnog sukoba, doprinijeli su da mala zemlja, kakva je Crna Gora, duboko osjeti na sebi njegove ogromne posljedice. A te posljedice najbolje je iskazao lord Gledston riječima: ,,I zaista, okrutnija sudbina nije mogla zadesiti malu Crnu Goru ni da je, umjesto što se borila uz nas, okrenula oružje protiv nas”.