https://mladiberana.me/post-nije-dijeta/

Post predstavlja svojevoljno uzdržavanje od jela i pića tokom određenog vremenskog perioda. Ova praksa prisutna je u svim svjetskim religijama.

Post može biti potpuni (podrazumijeva potpuno uzdržavanje od jela) i djelimični (uzdržavanje samo od nekih vrsta hrana). Takođe, osoba koja posti, zavisno od religije, može održavati danonoćni post, tokom posta (kao u pravoslavlju) ili samo u određeno doba dana (kao kod muslimana za vrijeme Ramazana). Zavisno od tradicije i religije, post može uključivati i uzdržavanje od polnog opštenja.
U najrasprostranjenijim religijama svijeta budizam, hrišćanstvo i islam, različito se praktikuje ritual posta.
U budizmu, po monaškim pravilima, post se odnosi na uzdržavanje od hrane između podneva i sljedećeg jutra i predstavlja redovan, svakodnevni običaj budističkih monaha, a za vrijeme posta dopušteno je samo uzimanje vode. Međutim, budistički stav je više naklonjen umjerenom uzdržavanju od hrane nego potpunom postu tokom dugih perioda.
Jedna od pet temeljnih dužnosti vjernika u islamu jeste post i predstavlja način izražavanja vjere u Boga (arapski Alah). Uzdržavanje od jela, pića, tjelesnih užitaka i pušenja traje od zore pa do zalaska sunca.
U hrišćanstvu post predstavlja uzdržavanje od određene vrste hrane – mrsne, kao i od grešnih djela, pomisli i želja. Tako imaju dva, tjelesni i duhovni post. Cilj tjelesnog posta je uzdržavanje od određene vrste hrane i alkoholnog pića. Dok duhovni podrazumijeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela, odnosno, uzdržavanje od svake pohotljivosti. Zbog toga, post bi u čovjeku trebalo da izaziva osjećaj smirenosti.
Po načinu uzdržavanja ili stogosti post se dijeli na pet kategorija:
– potpuno uzdržavanje od svake vrste hrane i pića (čak i vode). Ovaj post se praktikuje za vrijeme Vaskrsa, tzv. Vaskršnji post, ili na Veliki petak;
– “suhojedenje” ili uzimanje hrane u sirovom stanju ili samo hleba i vode, jednom dnevno i to u u deveti čas (15 časova popodne);
– post na vodi ili uzimanje hrane koja je spremljena na vodi. Zove se još i “strogi post” pred Pričešće;
– post na ulju ili uzimanje jela koja su pripremnjena na ulju, dva puta dnevno. Tokom ovog posta dozvoljeno je vino;
– post na ribi ili uzimanje jela koja su spremljena sa ribom i pripremljena na ulju, dva puta dnevno. Vino je takođe dozvoljeno. Ovo je jedan od najblažih oblika posta.
U današnje vrijeme mnogi post doživljavaju kao priliku da smršaju, zaboravljajući da je post ustvari duhovni čin. Takođe, odjednom je postalo moderno da se posti, pa se o ovom duhovnom činu stvara pogrešna slika, jer ga mnogi doživljavaju kao dijetu.
Nutricionisti smatraju da bez obzira iz kog razloga se neko odlučio za post, ishrana mora biti pravilno izbalansirana kako se ne bi narušilo zdravlje.
Sve religije svijeta, u svemu pa i u postu pozivaju na uzdržanost, bez pretjerivanja ni u čemu, kao osnovu za dobar i kvalitetan život.
Post, iako ima blagotvorno dejstvo na organizam, nije dijeta već uzvišen čin kojim čistimo svoje tijelo i dušu od tjelesnih i duševnih strasti, jer kako se tokom posta treba suzdržavati od mrsne hrane, tako se treba suzdržavati i od rđavih misli i dijela.
“Posti od straha, hrani se vjerom.
Posti od očaja, hrani se molitvom.
Posti od nezadovoljstva, hrani se zahvalnošću.
Posti od ljutnje i brige, hrani se strpljivošću.
Posti od gorčine, hrani se praštanjem.
Posti od neugodnih riječi, hrani se uljudnošću.
Posti od mrzovoljnosti, hrani se veseljem i humorom”, nepoznat autor.