Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović saopštio je da će Vlada na sljedećoj sedmici razmatrati paket hitnih ekonomskih mjera u iznosu od 20 do 50 miliona eura, u zavisnosti od toga koliko bude trajao.

On je kazao da se rat u Ukrajini, pored ljudskih gubitaka, ima ekonomske implikacije na svijet, a u skladu sa svim tim i na Crnu Goru.
“Navešću kanale kroz koje ratna dešavanja u Ukrajini dolaze u Crnu Goru. Definitivno kroz određenu trgovinsku razmjenu, koja nije toliko značajna sa Ukrajinom tako da taj kanal našeg izvoza i uvoza je poprilično mali, tako da je to najslabiji kanal trenutno uticaja ukrajinske krize na Crnu Goru”, rekao je Milatović na konferenciji za medije.
Investicije koje su dolazile iz Ukrajine nijesu među najvećima, ističe Milatović, dodajući da su značajnije one koje dolaze iz Rusije.
“Pogotovo su bile značajne u protekloj godini u odnosu na prethodne pet i taj kanal će imati negativne uticaje po našu ekonomiju”, naveo je Mialtović.
Treći kanal je onaj koji dolazi putem turističke privrede.
“Rusko i ukrajinsko tržište su u tom smislu veoma važni. Udio iz Rusije je bio 12 procenata, a iz Ukrajine 9 odsto, što znači da su turisti iz tih zemalja činili petinu noćenja u Crnoj Gori”, dodao je Milatović.
On je podsjetio da je zbog krize u Ukrajini došlo do skoka cijena namirnica i naftnih derivata i sve ima reprekusije u maloj ekonomiji kakva je Crna Gora.
“To znači da u potpunosti uvozno orijentisana zemlja kakva je naša sa uvozom roba uvozi i njihovu cijenu, tako da je uvozna inflacija jedan od problema sa kojima se suočava crnogorska privreda i građani”, istakao je Milatović.
On je istakao da je crnogorska ekonomija sada puno otpornija u odnosu na decembar 2020. godine kada je nova vlada stupila na snagu.
“Ekonomska aktivnost u zemlji je puno snažnija. Trenutno imamo i bogatije građane, tako da je kupovna moć građana najveća sad u odnosu na prethodnih 20 godina. Tako da je država finansijski mnogo otpornija”, naveo je Milatović.
On je istakao da struktura naše ekonomije ne može da se promijeni za godinu dana.
“U svim ovim okolnostima, sasvim sigurno da treću poruku koju moramo poslati je da određene krize treba iskoristiti kao najbolje moguće prilike”, poručio je Milatović.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović predstavio je dodatan set mjera “kako bi spremili adekvatan odgovor na krizu izazvanu ratom u Ukrajini”.
On je rekao da su Vlada i njegov resor, kao odgovor na krizu, obezbijedili dodatnih pet miliona eura za poljoprivrednu proizvodnju.
“Sa ovim dodatnim sredstvima, Ministarstvo poljoprivrede postiglo je da ukupna sredstva planirana za poljoprivredu iznose 55,9 miliona eura”, naveo je Stijović.
Ovo čini da, kako je rekao, nacionalna sredstva iz budžeta iznose 40,9 miliona eura, “što znači da smo sada na 50 odsto više u odnosu na 2021. godinu”.
“Cilj dodatnih sredstava je da dodatno stimulišemo poljoprivrednu proizvodnju, s akcentom na prehrambrene proizvode i time sačuvamo našeg građanina. Ovdje je fokus na proizvodnju žitarica i povećanje kvaliteta života na selu i svih proizvoda koje možemo brzo proizvesti kao odgovor na krizu” naglasio je Stijović.
Prema njegovim riječima, uvoz u 2021. godini premašio je 600 miliona, a izvoz je iznosio 62,4 miliona eura.
“Najviše je uvezeno proizvoda iz Srbije – 253 miliona eura, Njemačke 38 miliona eura, Italije 36 miliona eura, Hrvatske 33 miliona eura”, naveo je Stijović.

On smatra da smo uvezli proizvode koje sami možemo da proizvodimo što je, kako je rekao, fokus Agrobudžeta za ovu godinu i mimo krize izazvane ratom u Ukrajini.

Ministarstvo poljoprivrede je, kako je rekao, pripremilo dodatne mjere kako bi dodatno subvencionisali proizvodnju hrane.
“Prije svega, mislimo na dodatnu subvenciju proizvodnje žitarica. Ovom mjerom Ministarstvo obezbjeđuje dodatnih 250 eura po hektaru za subvencije za sve zasade po žitaricama, čime udvostručujemo podršku projektovanu Agrobudžetom. Korisnici ove mjere su registrovana poljoprivredna gazdinstva koja posjeduju zasade minimalne površine od 0,3 hektara, poštuju principe dobre poljoprivredne prakse”, naveo je Stijović.
Sa ovom mjerom, kako je rekao, dolazimo u sami vrh podrške zemalja EU koje su u rangu od 200 do 600 eura. Time će se, kako smatra, smanjiti zavisnost od uvoza.
Druga mjera je, dodao je Stijović, proizvodnja kasnog krompira.
“Pored proizvodnje žitarica, prepoznali smo proizvodnju krompira kao jednu od najznačajnijih i obezbijedili podršku od 150 eura po hektaru, pored postojeće od 250 eura po hektaru”, naveo je Stijović.
Očekuje novih 25.000 tona krompira čime bi, u slučaju nedostatka žitarica, imali kulturu koja bi mogla da nadomjesti i osigura da nema problema sa hranom u Crnoj Gori.

Treća mjera su besplatni plastenici za proizvodnju povrća.

“Ministarstvo će obezbijediti 2.500 plastenika tunelnog tipa. Ovom mjerom građani će dobiti 2.500 plastenika ukupne površine 250.000 metara kvadratnih, slikovito otprilike 500 fudbalskih stadiona pod plastenicima”, naveo je Stijović.
Četvrta mjera su poljoprivredni vaučeri svim poljoprivrednim proizvođačima u iznosu od 200 eura, kao podrška dohotku.
“Ovom mjerom se registrovanim poljoprivrednim proizvođačima omogućava jednokratna podrška radi obezbjeđenja dijela neophodnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju. Mjera će biti realizovana tako štop će sredstva biti dodijeljena svim poljorpivrednim proizvođačima koji su registrovani u Registru poljoprivrednih gazdinstava zaključno sa 1. martom 2022. godine”, dodao je Stijović.

Peta mjera je u nadležnosti Ministarstva ekonomskog razvoja i odnosi se na pripremu plana interventnih nabavki.

“Crna Gora je 2003. godien ukinula robne rezerve. MEK je pripremio plan interventnih javnih nabavki koji daje osnov da, u slučaju problema u snabdijevanju tržišta, Vlada može da donese odluku o aktiviranju ovog plana i naloži da se obezbijedi nabavka onih proizvoda za koje se procjenjuje da postoji problem u snabdijevanju”, objasnio je Milatović.