Mladi Nikšića

Gorska služba spašavanja Crne Gore (GSS) godišnje spase više od 30 ljudi. Ova značajna služba je osnovana idejom pomoći ugroženima, prije 54 godina. Upravo je u našem gradu 1963. godine nastala, po uzoru na druge službe organizovanog spašavanja namijenjene spašavanju planinara, a osnovali su je planinari i alpinisti.


Načelnik GSS Željko Loncević, kazao je za naš portal da se rad te službe nije ograničio na planinare, već su intervenisali u svim drugim slučajevima na nepristupačnim mjestima.
On napominje da je GSS neprofitna nacionalno-stručna organizacija koja se bavi spašavanjem ljudi u planinama i teško pristupačnim mjestima, i njihov rad se bazira na volonterizmu.


„Za ove 54 godine otkako postoji, GSS se može pohvaliti podatakom da se na svaki poziv od strane zvaničnih organa i organizacija blagovremeno odazvala i sa uspjehom intervenisala. Rad u službi je volonterski i nikad nijesmo naplaćivali svoje intervencije. Ljudi koji rade u ovoj službi su zaposleni na drugim radnim mjestima, a ovaj posao rade po potrebi i iz ljubavi“, objašnjava Loncović.

mladi Nikšića


Time se vode, kako kaže, kao i njihovi prethodnici koji su osnovali ovu službu, i sa oskudnom opremom i nepoznavanjem tehnika spašavanja uspjeli da odrade svaku svoju akciju, vodeći se hrabrošću, upornosti i ljubavlju da pomognu nekome.


„Naš operativni sastav broji nešto više od 60 ljudi iz Crne Gore iz različitih profesija, a zvanja se dobijaju u zavisnosti od stepena obrazovanja i obuke. Zvanja su ljekar spasilac, gorski spasilac, helikopter spasilac, pripravnik za gorskog spasioca i počasni član“, istiće Loncević.
Da bi neko postao dio ovog tima, kako kaže Loncović, potrebno je dosta rada i obuke kao i određenog znanja i sposobnosti.


„Put od nekog dobrog planinara da gorskog spasioca u nekom najkraćem vremenu traje od šest do sedam godina. Za to vrijeme on mora da odradi najmanje osam obuka plus stažiranje, mora da prođe četiri alpinističke obuke. Obuka se sastoji od alpinističko-speleološke obuke, zatim se mora dobro poznavati orijentacija, a prije svega mora da bude dobar alpinista, kao i da poznaje prvu pomoć i razne tehnike spasavanja. Ona je dugotrajna i multidisciplinarna i veoma naporna, na kraju se polaže pred komisijom za zvanje GSS i tada se dobija novo breme odgovornost“, objašnjava načelnik GSS.


Svake godine, kako je rekao, mora se odraditi veliki broj akcija i vježbi da bi se obnovilo zvanje gorskog spasioca za sljedeću godinu.


„Gorska služba spasavanja je prepoznata kao specijalistička u sistemu zaštite i spasavanja Crne Gore. Sa MUP-om imajmo dobru saradnji, te dobijamo određenu pomoć od njih za akcije, dok opremu dobijamo kroz razna učešća na projektima“, kazao je Loncević.


Od opreme, ističe on, zavisi i bezbijednost spasioca i povrijeđenog, a spašavanje se ne može zamisliti bez učešća helikoptera, pogotovo u planinskim predjelima. Sama brzina dolaska na licu mjesta i evakuacije i transport je najveći faktor da bi se neko spasio. Godišnje uspiju da spasu preko 30 ljudi.


„Sjedište GSS-a je u Nikšiću tačnije na Kapinom polju, gdje je i jedina stanica službe. Dvije obavještajne tačke nalaze se u Kolašinu i na Žabljaku. U planu su i obavještajne tačke iznad Herceg Novog, na Subri, Plavu i Gusinju“, rekao je Loncević.


GSS je član Međunarodne organizacije za alpsko spasavanje – IKAR – krovne organizacije koja propisuje standarde obuke i opreme. Ona okuplja sve zemlje koje se bave organizovanim planinskim spašavanjem i, prema riječima Loncovića, ima ih oko tridesetak.

mladi Nikšića
Ovi momci rizikuju svoj život da bi pomogli drugome