Otvorena manifestacija “Karneval romana”

Četvorodnevna manifestacija kroz neobičan koncept promocija, prikaza i predavanja koja su povezana sa etosom karnevala i pretočena u jezik književnosti najavljuje novu književnu nagradu koja će nositi ime Miodraga Bulatovića, jednog od najprevođenijih pisaca koji je još za života zakoračio u sami vrh svjetske književnosti gdje je prepoznat kao predstavnik karnevalizovane književnosti čija invertovana slika svijeta oneobičava narativnu zbilju i estetski prevrednuje sve vrijednosti, a koja će biti dodijeljena prvi put iduće 2023. godine na sljedećem Karnevalu romana za najbolji roman u oblasti karnevalizovane, groteskne i fantastične književnosti. Najavljujući važnost pionirske manifestacije koja u fokusu nosi karnevalsku strukturu u književnosti, interpoliranje predstavljačko-obredne forme, te groteskne slike, svrgavanje starog i krunisanje novog i evociranje na osobenost autora čije stvaralaštvo nije u dovoljnoj mjeri izučeno nikšićku publiku je pozdravila moderatorka Nina Marković. O važnosti ove značajne manifestacije govorio je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević konstatujući da je ovo treća značajna manifestacija u nizu u realizaciji Biblioteke ,,Njegoš” kojom se afirmiše i promoviše kulturno stvaralaštvo. Smještajući prozu Miodraga Bulatovića u značajne evropske prozne tokove primarno ukazuje na zapostavljenog pisca za koga kaže da ,,nije Nikšićanin, ali je po porijeklu Rovčanin, i dolazi iz nikšićkog plemena, tako da se može uhvatiti kopča i na taj tradicionalni crnogorski način”. Bojana Obradović, direktorica JU Narodna biblioteka ,,Njegoš” Nikšić referira na transponovanje karnevalskih kategorija u književnost i ukazuje na nemjerljiv značaj organizovanja manifestacije u okviru koje se najavljuje nova književna nagrada koja će nositi ime Miodraga Bulatovića. Prema njenim riječima ,, Miodrag Bulatović je pisac čija epska imaginacija obilježava drugu polovinu XX vijeka i pisac zahvaljujući kojem je crnogorska karnevalizovana književnost prepoznata na svjetskoj književnoj sceni i zato organizator manifestacije ,,Karneval romana“ JU Narodna biblioteka ,,Njegoš“ Nikšić osniva priznanje ,,Miodrag Bulatović“ koje se dodeljuje za epsku imaginaciju, prije svega najboljem romanu koji modeluje karnevalizovanu, grotesknu ili fantastičnu sliku svijeta i koji se odlikuje posvećenošću epskome, kao i estetskim vrijednostima koje su na nivou djela Miodraga Bulatovića, ili blizu tog nivoa. Kao osnivač imamo obavezu da trajno brinemo o ovom priznanju, o ugledu nagrade i predstavljanju Bulatovićevog djela.” Dobar poznavalac Bulatovićevog opusa uviđa kako karnevalska slika svijeta prožima sve njegove romane sa ciljem da unizi i destrukturalizuje ,,velike vrijednosti” herojskog doba, zaključuje Obradović naglašavajući da Bulatović ,,koristeći se groteskom, parodijom, farsom i svakom vrstom preuveličavanja i oneobičavanja, problematizuje šta je istina, a šta laž, šta grijeh, a šta milosrđe, ima li razlike u kuđenju i slavljenju, što umnogome povlači pitanje odnosa zla i dobra, vrline i nedovoljnosti, svrhe i njenog smisla. Bulatović nudi novo čitanje istorije, ne negira, ali prevrednuje, oneobičava i problematizuje. On nanovo piše istoriju. Igra se istorijskim činjenicama. On zasmijava, ali i šokira, on ismijava, ali i kritikuje. I zato je zaslužio da kao predstavnik ne samo crnogorske, nego i jugoslovenske i evropske književnosti bude pominjan i proučavan u našim akademskim i knjževnim krugovima i krugovima kulture.” U ime porodice Bulatović ( Aleksandar, Matija) nikšićkoj publici se obratila Barbara Bulatović, kćerka Miodraga Bulatovića, zahvaljujući na pozivu i prilici da se osvrnemo na prikaz karnevalskog doživljaja svijeta u književnosti Miodraga Bulatovića. Prisjećajući se djetinjstva sa ocem i majkom Nušom ističe da je sinteza jezika, tumačenja, prepričavanja, pripovjedanja i interpretacije umnogome obojila njihov život, te da je najviše prostora bilo ustupljeno ‘smijehu’. Kako navodi, otac ih je naučio kako ,,saslušati svakoga, kako terati svaku misao, jezikom, rukama, nogama, dok ne stane, dok ne počne biti u suštini smešna”. Vizuelnom doživljaju karnevalizacije na svečanom otvaranju doprinijela je scenografija za koju je upravo bila zadužena Barbara Bulatović, koja je 1989. godine diplomirala na francuskoj školi za lutkarstvo ESNAM i poslijediplomskom studiju na Akademiji izvedbenih umjetnosti ( Amu) u Pragu.

U bogatom sadržajno-programskom konceptu koji će se realizovati od 25. do 28. maja, održano je uvodno predavanje posvećeno stvaralaštvu Miodraga Bulatovića, a koncipirano kroz razgovor sa prof. dr Petrom Pijanovićem, redovnim profesorom na Učiteljskom fakultetu u Beogradu, književnim teoretičarem, kritičarem i istoričarem kulture. Razgovor je moderirala mr Tamara Labudović, koja je prisutne upoznala sa kratkom biografijom Miodraga Bulatovića, govorila o nekadašnjoj slavi i popularnosti ali i zapostavljenosti Bulatovićevih tekstova od strane čitalačke publike i književne kritike uz osvrt na pojam groteske kao dominantnog postupka u njegovom književnom stvaralaštvu. Proučavajući cjelokupan romaneskni opus Miodraga Bulatovića u kompleksnoj i obimnoj naučnoj studiji ,,Poetika groteske” profesor Pijanović navodi da je ,,Bulatović jedna vrlo zanimljiva književna pojava, za koju bi se moglo reći da je pisac koji u srpskoj književnosti nema predaka ni potomaka” naglašavajući da njegovom stvaralaštvu odgovara trojaka atribucija : novo, individualno i neponovljivo. Nasljeđe narodno-smjehovne kulture i koncept karnevalskog shvatanja svijeta čiji je uticaj snažan za epohu renesanse je oprimjeren u romanima Miodraga Bulatovića, zaključuje Pijanović nadalje posvećujući pažnju narušavanju normi, hiperboliziranim i ironičnim slikama kao bitnim karnevalaskim obilježjima u romanesknom opusu Miodraga Bulatovića , te autorovim literarnim učiteljima, ratnoj tematici i konceptu rata i smijehu kao otporu ustaljenim vrijednostima, predstavama u kojima nema podjela, zabranama i ograničenjima gdje nijedan status nije stalan ili apsolutizovan.

Manifestacija ,,Karneval romana” organizuje se u okviru Nikšićke kulturne scene, a pod pokroviteljstvom Optine Nikšić.