mladi niksica

Običaji i rituali koji se sprovode dan uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika, dana rođenja Isusa Hrista – Božića, razlikuju se zavisno od kraja u kom se živi. Ipak, ono što je zajedničko svima je da ga provode u krugu porodice sa bogatom trpezom.

U današnjim urbanim uslovima proslava Badnjeg dana izvodi se u donekle promijenjenom obliku koji je prilagođen gradskim i savremenim uslovima. Posvećenost ognjištu ogleda se u okupljanju cijele porodice za trpezom.

Trpeza na Badnji dan je isključivo posna i najčešće se spremaju riba, podvarak i prebranac ili tučeni pasulj, uz kupus ili krompir salatu. U nekim krajevima, za ručak bi se popila i čaša crnog vina uz po sjeme drijena, za sreću i radost tokom čitave godine. Sredina stola se, tradicionalno ukrašava pletenom korpom punom žitarica i suvog voća.

I Badnja večera je posna, ali bogata. S obzirom da joj prethodi četrdesetodnevni post svako jelo koje se iznese na trpezu ima simboličko značenje. Večera obiluje jelom i pićem da bi i nova godina bila rodna i puna izobilja.

Neka jela su obavezna: med, bijeli luk pasulj, kupus, riba, voće, orasi, lješnici, jabuke, suve šljive.

Po starim običajima večera se na podu, a raznošenje oraha po kući su dio kulta mrtvih. To veče se u kući očekuju „domaći pokojnici“ ili „domaći duhovi“. Svi preci su sa ukućanima, zato je i večera tiha da ih ne bi otjerali.

U nekim krajevima se na Badnje veče mijesi česnica, badnjački kolač, bez kvasca sa orasima namazan medom.
U pogaču koja se pravi za Badnje veče stavlja se novčić. Pogača se simbolično dijeli svim ukućanima, a onaj koji dobije parče sa novčićem znači da je dobio i sreću, pa po običaju novčić čuva cijele godine.

Na Badnje veče, domaćin kuće sa sinovima unosi badnjak, slamu i pečenicu. Slama se posipa po čitavoj kući, a naročito tamo gdje će se služiti večera. Badnjak se polaže na ognjište, utom se pali i svijeća i ukućani jedni drugima čestitaju praznik, očitaju molitvu, nakon čega se pristupa posnoj večeri i uživa u porodičnom miru.
Vjeruje se da na ovaj dan ili veče treba vratiti sve pozajmljeno i pomiriti se sa svima sa kojima ste bili u zavadi, kako bi cijela naredna godina protekla u miru i slozi.

U gradovima je običaj izmijenjen, pa tako nije neobično vidjeti mase ljudi okupljene u crkvenim portama kako zajednički pale badnjake, vesele se i pjevaju pravoslavne pjesme.