Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju propisano je da su ustanove od dana usvajanja ovog akta dužne da u roku od dvije godine usklade programe, što znači da će privatni fakulteti do 2019. godine morati da promijene model studiranja i usvoje novi “3+2+3”, prenosi CDM.

Pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović kazala je Pobjedi da je planirano da se izmijenjeni Zakon o visokom obrazovanju usvojeni u junu. a od tog perioda, odnosno do 2019. godine privatni fakulteti će morati da zamijene stari model studiranja novim. Ona pojašnjava da se novi model studiranja od ove godine ne primjenjuje na privatnim fakultetimna, već samo na državnim iz razloga što ”im se mora dati rok da prođu postupak akreditacije sa novim programom”.
”Oni najkasnije do 2019. godine treba da počnu da primjenjuju novi model studiranja”, saopštila je ona.
Kurpejović je podsjetila da su na državnim fakultetima u sklopu reforme od ove godine predviđene besplatne osnovne studije, a jedini uslov za studenta da zadrži status budžetskog je da položi 45 kredita u godini. Govoreći o tome hoće li ovim novim modelom studiranja doći do povećanog broja upisanih studenata, sagovornica Pobjede kaže da je taj broj ograničen rješenjem o licenci.
”Ukupan broj ne može biti veći. Broj budžetskih će svakako biti povećan nego do sada, jer će se preliti samofinansirajući”, kazala je.
Kurpejović je istakla da ustanove visokog obrazovanja predlažu broj studenata za upis na studijske programe obično krajem maja, nakon čega Vlada donosi odluku o tom prijedlogu. Povećanje ili smanjenje broja studenata je prema njenim riječima u skladu sa licencnom kojom je propisan maksimalni broj studenata.
Izmijenjenim Zakonom o visokom obrazovanju predloženo je i da se novom diplomom master studija, u pogledu prava na nastavak studiranja i na zapošljavanje, izjednače određene diplome koje su stečene prema nastavnom planu i programu po zakonima iz 2003. i 2010. godine.
Kako je ranije pojašnjeno iz Ministarstva, to znači da se diploma stečena na studijskim programima u trajanju od četiri godine ili po modelu “3+1″ (osnovne i specijalističke) izjednačava sa diplomom master studija koje su propisane predloženim zakonom.
”Ta diploma, međutim neće se tretirati kao magistarsko zvanje, već će za slučaj da diplomac želi da nastavi školovanje biti prihvaćena kao dovoljan uslov za upis na doktorske studije, ili u slučajevima zapošljavanja”, saopštili su ranije Pobjedi iz ovog resora.