U susret “Njegoševom danu”, crnogorskom prazniku kulture, razgovarali smo sa sugrađanima upravo o Njegošu.

Teško da postoji Nikšićanin koja ne zna barem polovično “Gorski vijenac” napamet, ili da barem jednom nije citirao neku od čuvenih mudrosti u svakodnevnom životu. Oni koje je Njegoš pak zainteresovao da pročitaju nešto više od gradiva osnovne i srednje škole, istakli su kosmogonijski spjev “Luča mikrokozma” kao najbolje njegovo djelo. Stariji čitaoci na pomen Njegoša istakli su i njegovu poeziju, gotovo ništa manje uspjeliju nego li drame.
Sa završetkom osnovne škole, iščezlo je i prizemno tumačenje teme “Gorskog vijenca” kao priču o “istrazi poturica”, pa su naši sagovornici saglasni da niko bolje nije predstavio mentalitet i kulturu Crnogoraca kao Njegoš u istoimenom djelu.

Ipak, mlađi kažu da Njegoševa djela nijesu primjerena njihovom uzrastu.

“Čitao sam Gorski Vijenac naravno, i to više puta, neke dijelove teško razumijem. Jezik je star, stih čudno formulisan, koristio sam rječnik sve vrijeme. Pomoglo mi je zajedničko tumačenje na času sa profesorom”, kaže naš mladi sagovornik. On dodaje i da prednost daje modernijim, novijim piscima.
“Njegoša poštujem, samo mislim da je to pisac koji se može razumjeti kad je čovjek odrastao i zreo, a ne sa 15-16 godina. Ja volim da čitam Selindžera, avanturističke romane, ali i poeziju”, rekao je on.

Stariji se prisjećaju vremena kada je čitava akademska godina bila posvećena tumačenju Njegoševe poetike.

“Najbolji naš pisac, bez premca. Veliki Njegoš u “Gorskom vijencu” rekonstruiše socio-kulturni kod Crnogoraca, a niko nije više zloupotrijebljen i pogrešno shvaćen kao on. Volio bih kada bi narod shvatio da ono što piše u Gorskom vijencu nijesu doslovno Njegoševe riječi, već produkt stvaralačke slobode, na koju pisac ima pravo i mentalitet Crnogoraca tog vremena, kad se branilo svoje, ginulo, vjerovalo u gatke i vještice… Po mom mišljenju, “Luča mikrokozma” je po mnogo čemu najveće njegovo djelo”, rekao je naš stariji sugrađanin.

“Njegošev dan” je crnogorski praznik kulture koji se obilježava 13. novembra svake godine, u spomen na dan rođenja jednog od najznačajnijih ličnosti u istoriji Crne Gore – Petra II Petrovića Njegoša. Njegošev dan je praznik kulture koji se obilježava kao prilika za promovisanje crnogorske književnosti, kulture i tradicije. Na taj dan se organizuju brojne kulturne manifestacije, kao što su izložbe, koncerti, predavanja, pozorišne predstave i drugi kulturni događaji.