IJZCG

Savjesno prijavljivanje nasilja i efikasno procesuiranje ključni su korak za uspješan odgovor društva prema nasilju nad ženama, koje je prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuće prisutno u Crnoj Gori, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz IJZ-a su poručili da je obaveza svakog društva da promoviše kulturu nulte tolerancije na sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama.
Kako su naveli, IJZ i ove godine obilježava 25. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, čime počinje „Narandžasta kampanja“ ili „16. dana akivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.
Iz IJZ-a su kazali da je cilj kampanje informisanje javnosti o problemu nasilja nad ženama i djevojčicama, koje ostavlja ozbiljne posledice na žrtve pojedinačno, njihove porodice i na razvoj društva u cjelini.
„Kampanja se završava 10. decembra „Međunarodnim danom ljudskih prava“, čime se simbolično ukazuje da je nasilje nad ženama najrasprostranjeniji oblik kršenja ljudskih prava u svijetu“, navodi se u saopštenju.

Iz IJZ-a su rekli da nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja jedno od najrasprostranjenijih manifestacija diskriminacije žena, a proističe iz negativnih društvenih stavova u vezi sa ulogom žene i visokog nivoa rodne nejednakosti.
Kako su kazali, prema posljednjim procjenama Ujedinjenih nacija, bar jedna od tri žene je doživjela fizičko ili seksualno nasilje tokom života, a manje od 40 odsto je potražilo pomoć nakon iskustva nasilja bilo koje vrste.
„U prosjeku, svakih sat vremena više od pet žena ili djevojčica biva ubijeno od strane člana porodice“, naveli su iz IJZ-a.
Oni su kazali da je problem nasilja nad ženama i djevojčicama pojačan pandemijom COVID-19 i da se dodatno povećava zbog klimatskih promjena, globalnih sukoba i ekonomske nestabilnosti.
Iz IJZ-a su rekli da, osim toga, u kontekstu digitalizacije koja se brzo širi, nasilje nad ženama i djevojčicama uz pomoć interneta i tehnologije pogoršava postojeće oblike nasilja i dovodi do pojave novih obrazaca nasilja.
„U Crnoj Gori rodno zasnovano nasilje spada u skrivene i visoko stigmatizovane teme jer je nasilje duboko ukorijenjeno u patrijarhalnoj kulturi podržano kulturom nekažnjivosti i normalizacije nasilja“, naveli su iz IJZ-a.
Oni su kazali da se obično nasilje u porodici prećutkuje i veoma rijetko prijavljuje.
„Nedostatak informacija o tome kome žena ili djevojčica treba da se obrati kada doživi nasilje, nedostatak podrške, strah od oduzimanja djece i gubitka finansija, stid i ucjene fotografijama neki su od razloga zbog koji se odustaje od prijavljivanja nasilne osobe“, dodali su iz IJZ-a.
Svaki novi slučaj nasilja, kako su rekli, otvara ozbiljna pitanja odgovornosti svake karike u sistemu i spremnosti da se prepozna i spriječi nasilje, zaštite životi žena i djevojčica.
Iz IJZ-a su naveli da su posebno ranjive žene i djevojčice sa invaliditetom, pripadnice romske populacije, migrantkinje, izbjeglice iz ruralnih područja i žene koje žive u predjelima koji su zahvaćeni humanitarnom krizom ili ratom.
Zdravstveni sistem, kako su kazali, ima veoma važnu ulogu u pružanju pomoći osobama koje su preživjele nasilje.
„Uloga zdravstvenih radnika je da prijavljuju nasilje nadležnim službama uz obavezno dokumentovanje fizičkih i psihičkih povreda i upućivanje ka specijalizovanim servisima za podršku, kao što su socijalne službe i organizacije za zaštitu žrtava nasilja, koje omogućavaju boravak, tretman i besplatnu pravnu pomoć“, kaže se u saopštenju.
S druge strane, kako su rekli iz IJZ-a, veoma je značajno da se jačaju uspostavljeni servisi psihosocijalnog tretmana za počinioce nasilja na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Oni su naveli da je cilj tih servisa da pomognu počiniocima da promijene ponašanje, uz usvajanje pravilnih stavova o rodnim ulogama u porodici, ili partnerskom odnosu i da prihvate odgovornost za svoje ponašanje.
Iz IJZ-a su rekli da podaci pokazuju da se seksualno nasilje veoma rijetko prijavljuje i da je ta tema u crnogorskom društvu i dalje tabu tema o kojoj bi trebalo otvorenije pričati.

je prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuće prisutno u Crnoj Gori“, poručili su iz IJZ-a.

Oni su naglasili da je veoma važno da svako ko je u saznanju, ili primijeti bilo kakav oblik nasilja, reaguje i prijavi te slučajeve nadležnim institucijama, prije svega policiji.

Iz IJZ-a su poručili da žene i djevojčice ne treba da kriju i trpe bilo kakav oblik nasilja, već treba da budu zaštićene, a nasilnici kažnjeni.

„Osobe koje dožive ili trpe bilo kakav oblik nasilja mogu se obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalni rad i organizacijama koje brinu o žrtvama nasilja u porodici“, navodi se u saopštenju.

Izvor: Mina