Francuski slikar, osnivač neoimpresionizma Žorž Pjer Sera rođen je drugog decembra 1859. godine. Njegov veliki rad Nedelja popodne na ostrvu Le Grand Žat predstavlja primjer slika iz 19. vijeka.
Rođen je u dobrostojećoj porodici u Parizu. Studirao je kao vajar. Na Školi lijepih umjetnosti Ekol de Boz ar bio je od 1878. do 1879. godine. Godinu dana je bio u vojsci u Brestu, pa se vratio u Pariz 1880. Posvetio se usavršavanju crtanja crno bijelom tehnikom. Tokom 1883. naslikao je prvu veliku sliku “Kupanje kod Asnijera”.
Pošto su odbili da prime njegovu sliku da bude prikazana u pariskom salonu, okrenuo se od etabliranih prema nezavisnim umjetnicima. Zajedno sa drugim nezavisnim umjetnicima osnovao je 1884. Salon nezavisnih umjetnika. Tu se sprijateljio sa Polom Sinjakom sa kojim je dijelio iste ideje o poentilizmu. Ljeti 1884. započeo je svoj veliki rad „Nedelja popodne“ na ostrvu Le Grand Žat. Dvije godine je radio to veliko platno.
Kasnije se preselio u mirniji studio, gdje je tajno živio sa mladim modelom Madlenom Knobloh. Sa njom je dobio i sina 1890. Dva dana pred smrt je upoznao svoje roditelje sa svojom porodicom. Kratko nakon Žoržove smrti Madlen je rodila drugoga sina. Žorž Sera je umro od meningitisa 1891. Njegov poslednji rad „Cirkus“ ostao je nedovršen.
Tokom 19. vijeka mnogi naučnici su pisali o osjetilima vida, a posebno boje. Ševrol je bio francuski hemičar, koji je restaurirao stare tapiserije. Otkrio je da dvije boje jedna kraj druge daju utisak neke treće boje, kada se gleda sa udaljenosti. To otkriće je bilo bata za tehniku poentilizma.
Žorž Sera i Pol Sinjak su koristili tehniku poentilizma ili divizionizma. Boje su se nanosile na platno u tačkama jedna do druge, po principu komplementarnosti. Nastojali su postići harmoniju boja i nanosili su je u tačkama.
Sera je osim toga vjerovao da se boje mogu koristiti da se postigne harmonija i emocija u umjetnosti na sličan način kako muzičari koriste varijacije zvuka i tempa da bi stvorili harmoniju. Veselje na slikama postiže dominacijom svijetlih tonova i toplih boja i linija usmjerenih gore. Mir se postiže balansom svijetla i tame i toplih i hladnih boja, a linije treba da budu horizontalne. Žalost se postiže korištenjem tamnih tonova, hladnih boja i linija usmjerenih nadolje.