Borba protiv organizovanog kriminala jedan je od glavnih prioriteta Velike Britanije u Crnoj Gori, a kroz dosadašnju saradnju u zaustavljanju krijumčarenja ilegalne robe za obje države su ušteđeni milioni funti, rekla je britanska ambasadorka u Podgorici Karen Medoks.

Ona je u intervjuu “Vijestima” kazala da je zbog toga važno da Crna Gora radi na jačanju vladavine zakona – da ima prave institucije koje funkcionišu efikasno.
Ocjenjujući saradnju sa novom Vladom, ona ja navela da će Velika Britanija uvijek formirati mišljenje o novoj vladi na osnovu postupaka, a ne na osnovu glasina ili spekulacija.
Kako vidite saradnju sa novom vladom?
Moj tim u ambasadi i ja smo imali nekoliko vrlo konstruktivnih i pozitivnih sastanaka sa premijerom i ministrima nove Vlade. Oni su jasno naglasili kontinuitet u saradnji između naše dvije zemlje. To znači da ćemo moći zajedno da radimo na pitanjima važnim za Ujedinjeno Kraljevstvo i Crnu Goru, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, parlamentarne reforme, jačanje pravosuđa, promociju rodne ravnopravnosti i inkluzije, poboljšanje poslovnog okruženja i borbu protiv klimatskih promjena.
Vjerujete li da će nova Vlada nastaviti prozapadni kurs i posvećenost EU i NATO-u, kao što je premijer Zdravko Krivokapić obećao nekoliko puta?
Pozdravljamo izjave premijera i članova nove Vlade da će i dalje biti posvećeni članstvu u NATO-u i da se nadaju ubrzanju procesa pristupanja Evropskoj uniji. Vidjeli smo neke pozitivne znakove da će se ovo pretočiti u praksu. Na primjer, u mojim razgovorima sa novom ministarkom odbrane (Olivera Injac), dogovorili smo se da nastavimo našu blisku odbrambenu saradnju, uključujući vojnu obuku, koja će pružiti podršku Crnoj Gori u njenom ispunjavanju obaveza prema NATO-u. Mi ćemo uvijek formirati mišljenje o novoj Vladi na osnovu postupaka iste, a ne na osnovu glasina ili spekulacija. Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora imaju dugogodišnje prijateljstvo i važno je da budemo iskreni jedni prema drugima ako izgleda da bi nas neki postupci mogli udaljiti od naših zajedničkih ciljeva.
Da li vas brine mogući uticaj Rusije s obzirom na to da je dio partija iz nove vladajuće većine naklonjen Moskvi?
Kao diplomate, naša uloga je da izgradimo bliske odnose povjerenja sa vladom zemlje domaćina, kojoj god stranci pripadali i bez obzira na njihove političke sklonosti, kako bismo mogli da pružimo podršku u postizanju naših zajedničkih ciljeva. To nam omogućava da vodimo iskrene razgovore, uključujući i o osjetljivim pitanjima, kao što su spoljni uticaji iz drugih zemalja. Uvijek ćemo imati stepen zabrinutosti u onim oblastima u kojim ovdje postoje pojedinci ili uticaji koji djeluju na način koji je u suprotnosti sa našim zajedničkim vrijednostima, a naši bliski odnosi će nam omogućiti da na konstruktivan način razgovaramo o tome na najvišem nivou. Ovo možda i nije uvijek vidljivo javnosti, ali je suština diplomatije.
Crnu Goru, kao što je više puta ukazano sa međunarodnih adresa, opterećuje korupcija i organizovani kriminal. Šta je potrebno uraditi na suzbijanju ovih pojava? Može li Vlada računati na pomoć Velike Britanije u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala? Na koji način Velika Britanija može pomoći?
Zbog ovoga je veoma važno da Crna Gora radi na jačanju vladavine zakona. Mislim da je ključno imati prave institucije koje su uspostavljene i funkcionišu efikasno. To uključuje regulatorna tijela (kao što su, na primjer, državno revizorsko tijelo ili komisija za žalbe na policiju), nezavisna istražna tijela (na primjer agencija za borbu protiv korupcije i ombudsmani), kao i jako sudstvo. Ovo znači da se, kada se zločin i korupcija zaista dogode, o njima može izvještavati i po njima postupati pošteno i transparentno.
Velika Britanija i Crna Gora imaju vrlo čvrste bilateralne odnose koji se tiču oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. To je jedan od naših glavnih prioriteta u Crnoj Gori. Ovdje imamo predstavnike britanskih agencija za sprovođenje zakona, uključujući “Border Force” (Granične snage) i Prihod i Carine Njenog Veličanstva, koji su locirani u Podgorici i koji rade na izgradnji kapaciteta, na primjer za borbu protiv ilegalnih finansija i razvoj nacionalne policijske baze podataka. Oni rade na pitanju pooštravanja granične kontrole, posebno u Luci Bar, koju su organizovane kriminalne grupe zapadnog Balkana koristile kao ulaznu tačku za krijumčarenje ilegalnih cigareta, droge i ljudi u Evropu. Do sada smo već uštedjeli, za obije naše zemlje, milione funti izgubljenog poreskog prihoda kroz operativnu saradnju u zaustavljanju krijumčarenja ilegalne robe kroz Crnu Goru. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ne samo da doprinosi društvenoj stabilnosti i sigurnosti, već takođe osigurava da se milioni eura mogu uštedjeti i iskoristiti na dobrobit naroda Crne Gore.
Puno je neiskorišćenog potencijala za saradnju
Kako ocjenjujete ekonomsku saradnju Crne Gore i V. Britanije? Ko su najveći investitori iz Velike Britanije? Gdje vidite prostor za unapređenje ekonomske saradnje?
Trenutno radimo zajedno na jačanju poslovnog okruženja – na primjer, podržali smo osnivanje sekretarijata pri Savjetu za konkurentnost i nadam se da možemo još mnogo toga da učinimo, kao i da podijelimo britansko iskustvo u razvoju inovacionih struktura, uključujući inkubatore i tehnološke parkove – ovo bi bila opcija za diverzifikaciju ekonomije i podsticanje održivog ekonomskog rasta. Takođe bih željela da ojačamo saradnju na obezbeđivanju pristupa žena ekonomskim prilikama, jer je ogroman kapacitet ženskog talenta nedovoljno iskorišćen. Taj biznis argument za rodnu ravnopravnost u poslu je izuzetno jak.
Britanske kompanije koje posluju u Crnoj Gori rade na polju infrastrukture i inženjeringa (na primjer “Arup”), računovodstva i konsultantskih usluga (na primjer PVC, KPMG), a ima i hotela (uključujući Regent hotele) i kompanija za luksuznu robu koje prodaju jahte i automobile (poput “Sunseeker” i “Aston Martin”). Mislim da naše zemlje spaja puno neiskorišćenog potencijala za ekonomsku saradnju. Ujedinjeno Kraljevstvo ima jake sektore koji su ključni za razvoj Crne Gore, kao što su zeleno finansiranje, obnovljivi izvori energije i inženjering i razvoj infrastrukture, uključujući tretman otpada, urbanizam i projektovanje aerodroma.
Izvor: Vijesti