Krstovdan – praznik Časnog krsta i veliki dan pravoslavne vjere

Pravoslavni vjernici 27. septembra obilježavaju Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, jedan od velikih praznika posvećenih Časnom krstu na kojem je, prema hrišćanskom vjerovanju, stradao Isus Hristos.

Ovaj praznik podsjeća na događaj koji se vezuje za caricu Jelenu, majku cara Konstantina Velikog, koja je prema predanju u Jerusalimu pronašla Časni krst. Nakon toga, krst je uzdignut pred narodom, pa je praznik dobio naziv Vozdviženje, odnosno uzdizanje Časnog krsta.

Krstovdan je dan posebne molitve, smirenja i posta. Vjernici odlaze u crkve i manastire, prisustvuju liturgijama i poklanjaju se Časnom krstu. U hramovima se na ovaj dan posebno ističe simbol krsta, koji za hrišćane predstavlja stradanje, ali i pobjedu života, nade i vjere.

Post na Krstovdan

Krstovdan je jedan od praznika koji se obilježava strogim postom. U narodu je rasprostranjen običaj da se toga dana posti na vodi, odnosno da se priprema jednostavna posna hrana bez ulja.

Na trpezi se mogu naći posna jela poput pasulja bez ulja, krompira, povrća, voća, hljeba i drugih jednostavnih namirnica. Suština posta, međutim, nije samo u hrani. Post se vezuje za molitvu, uzdržavanje, praštanje, mir i činjenje dobrih djela.

Običaji na Krstovdan

Brojni običaji vezani za Krstovdan sačuvali su se u različitim krajevima. Jedan od njih je odlazak u crkvu i prisustvovanje prazničnoj liturgiji. Vjernici se mole za zdravlje, mir i blagostanje svojih porodica, a posebnu pažnju posvećuju Časnom krstu.

U nekim krajevima postoji običaj da se na Krstovdan osvećuje bosiljak, biljka koja u pravoslavnoj tradiciji ima posebno mjesto. Osvećeni bosiljak ljudi potom čuvaju u svojim domovima.

Krstovdan je u narodnom kalendaru povezan i sa promjenama u prirodi. Kako se praznik obilježava krajem septembra, kada počinje jesen i kada se završavaju brojni poljoprivredni poslovi, oko ovog dana razvila su se različita narodna vjerovanja o vremenu i dolasku hladnijeg perioda.

U pojedinim krajevima ljudi su posebno obraćali pažnju na vrijeme na Krstovdan, vjerujući da ono može nagovijestiti kakva će biti jesen i zima. Takva vjerovanja dio su narodnog predanja i razlikuju se od mjesta do mjesta.

Krstovdan u domu

Na praznik se nastoji sačuvati mir u kući. Izbjegavaju se svađe, rasprave i nepotrebni poslovi, dok se vrijeme posvećuje porodici, molitvi i odmoru.

U domovima vjernika priprema se posna trpeza, a praznični dan provodi se u duhu skromnosti i zajedništva. Posebno se ističe značaj praštanja i pomirenja, jer je praznik prilika da se čovjek okrene duhovnim vrijednostima i ostavi po strani svakodnevne nesuglasice.

Narodna vjerovanja

Krstovdan je kroz istoriju bio važan datum u narodnom kalendaru. Postojalo je vjerovanje da se oko ovog praznika priroda mijenja i da dolazi period hladnijih dana. Stariji su govorili da se tada „krsti“ vrijeme, odnosno da ljeto ustupa mjesto jeseni.

U nekim krajevima Krstovdan je označavao i vrijeme kada se privode kraju određeni radovi na njivama, berba i priprema hrane za zimu.

Postoje i različita vjerovanja o tome šta na ovaj dan ne bi trebalo raditi. U skladu sa narodnom tradicijom, izbjegavali su se teški poslovi i nepotrebno opterećivanje, posebno ako nijesu neophodni. Ipak, smisao praznika nije u strahu od običaja, već u poštovanju svetog dana i njegovom provođenju u miru.

Simbolika Časnog krsta

Časni krst zauzima centralno mjesto u ovom prazniku. Za pravoslavne hrišćane on predstavlja simbol Hristovog stradanja, ali istovremeno i simbol pobjede, spasenja i nade.

Zato je Krstovdan prilika da se vjernici podsjete na značaj ljubavi prema bližnjem, praštanja, skromnosti i vjere. Praznik poziva čovjeka da zastane, preispita sebe i sa više pažnje pristupi drugima.