
monstat logo
Predstavnica NTO, Milena Vujović, kazala je da su od početka godine, zaključno sa 31. julom, prema preliminarnim podacima Monstata, imali oko 15 hiljada turista sa tržišta Kine, koji su ostvarili oko 30 hiljada noćenja.
“To znači da smo zabilježili značajan rast. Imali smo oko četiri puta više dolazaka sa ovog tržišta u odnosu na prethodnu godinu, dok smo po ostvarenim noćenjima bili na nekom nivou od 70 odsto u odnosu na 2019. godinu.“ saopštila je Vujović za Mediabiro, dodajući kako je to posledica ponovnog stavljanja Crne Gore na bijelu listu destinacija za Kineze, prvi put nakon 2020.i kovid pandemije.
Turistička agencija Montenegro Tourist Service DMC (MTS) uspjela je 2019. godine da u našu zemlju dovede oko 100 grupa gostiju sa kineskog tržišta, a i nekoliko desetina grupa na Balkan.
Direktor prodaje u MTS-u, Miloš Bulatović, kazao je da je praktično 2020. trebalo da bude “bum” godina za Crnu Goru kada je riječ o kineskom tržištu, ali je sve stalo zbog pandemije.
“Te godine je trebalo da grupe krenu još od januara. Kinesko tržište je jedno od značajnijih za cijeli Balkan. Zapadna tržišta se uglavnom fokusiraju na ljetnje mjesece, dok turisti iz Kine popunjavaju kapacitete van glavne sezone. Glavni mjeseci kada dolaze su septembar, oktobar, zatim april, maj, a nerijetko dolaze i u zimskim mjesecima.“, rekao je Bulatović.
Kada je riječ o tekućoj godini, prve ture za kineske goste organizovali su u julu. Među domaćim atrakcijama najviše ih privlači most na Đurđevića Tari.
“Često se desi da gosti plaču kada izađu iz autobusa i vide taj most, jer su emotivno vezani za film i glumce. Tu su i naši nacionalni parkovi i kotorske zidine. Kada govorimo o tom tržištu, ne možemo posmatrati samo Crnu Goru kao posebnu destinaciju. Oni pređu toliki put i u svojim putovanjima obilaze minimum tri ili četiri bezvizne zemlje. To su Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Albanija.“, kazao je Bulatović.
Bulatović dodaje da je problem i deficitiranost licenciranih prevodilaca i turističkih vodiča, te da će to pokušati da riješe to u saradnji sa državnim institucijama. Osim toga, loša avio-povezanost, te domaća saobraćajna infrastruktura i dalje ostavljaju loš utisak na goste iz Azije, ali i loša avio dostupnost Balkana. Takođe, kako navodi Bulatović, neophodna je I bolja digitalna reklama.