zagadjenje mora

Državna revizorska institucija utvrdila je da postojeći sistem zaštite od iznenadnog zagađenja mora nije dovoljno efikasan. U izvještaju je konstatovano da nemamo opremu za saniranje većih zagađenja.

Ona je to utvrdila u konačnom izvještaju “Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru”.
DRI je dala 34 preporuke za sedam subjekata revizije Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Ministarstvo kapitalnih investicija, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava za ugljovodonike, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Uprava za inspekcijske poslove i Primorske jedinice lokalne samouprave.
U izvještaju koji potpisuje član senata DRI Branislav Radulović je navedeno da su od 2014. do 2019. godine prijavljena 384 slučaja zagađenja mora i to od puštanja brodskih bunkera (goriva) i drugih zagađivača (ostaci tereta, hidraulična ulja…) i to je činilo 87 odsto svih zagađenja.
Od 2001. do 2020. godine registrovano je 13 slučajeva iznenadnog zagađenja mora. Revizijom je utvrđeno da ni u jednom slučaju nije vršeno uzorkovanje zagađene vode.
Revizijom je identifikovana neadekvatna kaznena politika, jer su, kako su naveli, kazne za utvrđene prekršaje minimalne.
U postupku vršenja revizije, DRI je izvršila pregled regulative i dokumentacije koja se odnosi na aktivnosti nadležnih institucija, načela rada i djelovanja, zadatke i dužnosti, mjere i postupke za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje posledica iznenadnog zagađenja Jadranskog mora, sa kojom raspolažu subjekti revizije, a koja se odnosi na period od 4 godine, tačnije od 2017. do 2020. godine.
“Nalazi predmetne revizije su ukazali na identifikovane probleme i slabosti koji ograničavaju uspješnost sistema zaštite Jadranskog mora od iznenadnog zagađenja i ocijenila da Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu mora od iznenadnih zagađenja”, ističe se u izvještaju DRI-a.
Revizijom je utvrđeno da nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata nije uspostavljen adekvatan sistem za reagovanje na iznenadno zagađenje većeg obima u dijelu zadovoljavajućih materijalno-tehničkih i kadrovskih resursa, izrade mapa osjetljivih područja, konstantne procjene rizika i drugih pitanja od značaja za adekvatan odgovor.
Takođe, dodaje se, nije došlo do usvajanja revidiranog Nacionalnog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata iz 2011. godine.
DRI konstatuje da nije uspostavljena odgovarajuća koordinacija između svih učesnika koji imaju ulogu u Nacionalnom planu, zatim potpisan nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju, ali nije došlo ni do ratifikovanja neophodnih konvencija i nijesu ispunjene sve obaveze iz već ratifikovanih.
Državna revizorska institucija ukazuje da nijesu realizovane sve aktivnosti, preporuke i sve mjere zaštite životne sredine iz Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja Programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na životnu sredinu.
“Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru još uvijek nije implementirana u crnogorsko zakonodavstvo iz razloga što nije donijet Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju”, navodi DRI.
Shodno navedenom, Državna revizorska institucija ocjenjuje da postojeći sistem zaštite od iznenadnog zagađenja mora nije dovoljno efikasan, te da su potrebne dodatne i djelotvornije mjere radi unapređenja istog.