Širom Arktičkog kruga, primijećena je neobična svjetlost duginih boja. Mnogi ovu pojavu miješaju sa polarnom svjetlošću (Aurora Borealis), ali karakteristika polarne svjetlosti je zelena boja.

SPOMENUTI oblaci u stručnoj literaturi nose naziv polarni stratosferski oblaci i oni se pojavljuju kada temperatura u donjim djelovima stratosfere padne ispod – 81 stepen Celizijusa. Naime, u tom trenutku široko raspoređeni molekuli vode počinju da se spajaju u sitne kristale leda i stvaraju oblake, a uz pomoć sunčeve svjetlosti koja prolazi kroz njih pojavljuju se višestruke talasne dužine koje mi vidimo kao dugu.
Dugini oblaci mogu da se pojave na nebu čak i kada se Sunce nalazi iza horizonta, jer se nalaze na velikim visinama. Upravo ovo se desilo prethodnih dana iznad delova naše planete koji se nalaze unutar Arktičkog kruga.
Stručnjaci objašnjavaju da postoji dva tipa ovih oblaka, od kojih je prvi napravljen od mješavine kristala leda i azotne kiseline, a drugi od čistih kristala leda. Oblaci koji su uočeni nedavno su pripadali drugom tipu, koji se još naziva i sedefasti oblaci.
Koliko je rijedak fenomen u pitanju, najbolje govori da se na Arktiku oblaci ovog tipa ne pojavljuju više od dva ili tri puta godišnje. I ono što je posebno važno napomenuti jeste činjenica da ovo nije aurora borealis koja nastaje prilikom sudara visokoenergetskih čestica Sunca i Zemljine magnetosfere.
Izvor: National Geographic Srbija