Eparhija budimljansko-nikšićka, zajedno sa „Formom A tenika“, krenula je sa realizacijom projekta „Artos-prilika svima“ tokom koga će 20 osoba sa invaliditetom (OSI) biti obučeno za upravljanje akvaponskim sistemom, od kojih će troje biti zaposleno u toku projekta koji traje 14 mjeseci, prenose Vijesti.

Prema riječima đakona Konstantina Dojića realizacijom projekta, biće omogućena prva primjena akvaponske proizvodnje u Crnoj Gori. Kako je kazao na konferenciji za novinare projekat između ostalog uključuje instalaciju pilot akvaponskog plastenika u urbanom jezgru Nikšića, teorijske obuke kroz predavanja i praksu, akreditaciju kursa, pružanje psihološke podrške licima sa invaliditetom, studijsku posjetu Mostaru, kao i Dan akvaponije na kome bi bio predstavljen koncept „artosa“, kao inovativnog oblika društvenog preduzetništva.
„Već smo počeli sa procesom akreditovanja obrazovnog programa za kurs za operatora akvaponskog sistema, jer je ta poljoprivreda bazirana na znanju. Biće objavljen i prvi priručnik o osnovama akvaponske proizvodnje u Crnoj Gori“, kazao je Dojić i dodao da je pomenuti projekat plod njihovog četvorogodišnjeg rada.
Prema njegovim riječima potrudiće se da obezbijede održivost projekta i nakon njegovog okončanja, a da bi se to dogodilo potrebno je dizajnirati akvaponski sistem prilagođen OSI, i obezbijedi tržište za proizvode iz plastenika, a to bi, prije svega bile narodne kuhinje i slobodno tržište.
Vrijednost projekta, koji sa 76,5 odsto sredstava finansira Evropska unija, je 87,6 hiljada eura. Dojić je kazao da je to treći projekat koji institucije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori sprovode uz finansijsku podršku EU.
Romain Boitard, programski menadžer za socijalnu politiku u Delegaciji EU, kazao je da se od devet projekata koji se odnose na OSI i pripadnike RE populacije, tri realizuju u Nikšiću. Prema njegovim riječima EU je svjesna da je uključivanje ranjivih grupa jako težak i dug proces, zato se njihova podrška neće završiti sa ovim grantom, pa će naredne godine iznos novca koji opredjeljuju EU i IPA programi, a tiče se povećanja zapošljavanja ljudskih resursa u Crnoj Gori, biti povećan više od tri puta i iznosiće 53.5 miliona eura.
„Uključivanje ranjivih grupa u društvo, a posebno u zapošljavanje, je pioritet. Ranjive grupe imaju ispred sebe mnoštvo barijera, i kompleksne potrebe koje su povezane sa društvenim isključivanjem. Jako je važno da se lokalne zajednice uključuiju u dizajniranje i sprovođenje projekata koji doprinose njihovoj neisključivosti”, poručio je Boitard.
Blanka Radošević-Marović, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, kazala je da je urađena analiza usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa zakonom o zabrani diskriminacije OSI i sa konvencijom UN-a o pravima lica sa invaliditetom.
“Obuhvaćeno je oko 60 zakona od kojih će u ovoj godini i narednoj godini biti usklađeno 17. U ovoj godini, što je veoma važno za osobe sa invaliditetom, biće usklađen čitav set zakona iz oblasti obrazovanja, jer znamo da je to ključna stvar za njihovo ravnopravno uključivanje na tržište rada i postizanja suštinske ravnopravnosti u društvu”, kazala je Radošević-Marović .
Prema riječima Velizara Obradovića, predstavnik NVO sektora, Crna Gora ima najbolje zakone za zapošljavanje OSI, ali je problem u tome što direktori preduzeća, zbog predrasuda, neće da zaposle lica sa invaliditetom, dok crkva pomenutim projektom pokazuje kako to treba raditi.
Akvaponska tehnologija je visokoefikasni samoodrživi proizvodni sistem koji predstavlja kombinaciju akvakulture (intezivni uzgoj riba) sa hidroponijom (uzgoj biljaka bez zemlje u supspratu). Akvaponija eliminiše nedostatke pomenutih tehnika. To je simbiotski uzgoj povrća i ribe koji omogućuje proizvodnju zdrave hrane uz minimalnu upotrebu vode na neplodnom zemljištu, bez vještačkih đubriva i pesticida.
Švajcarska kompanija “Urbanfarmers AG” je prošle godine, zajedno sa partnerima u Holandiji, u Hagu otvorila najveću urbanu akvaponsku farmu u Evropi. Farma se nalazi na vrhu zgrade, na 40 metara visine i ima 1.200 metara kvadratnih staklenika za povrće, 370 kvadrata ribnjaka i staklenik za organizaciju raznih manifestacija. Na farmi će se, tokom cijele godine, uzgajati 45 tona povrća i 20 tona svježe ribe.