Društvo mladih ekologa je u okviru projekta „Bolje razumijevanje voda usled klimatskih promjena“ organizovalo konferenciju na temu „Uticaj klimatskih promjena na vode i mjere ublažavanja“.
Cilj događaja je bio sagledavanje uticaja klimatskih promjena na različite aspekte vodnog resurasa u Crnoj Gori.
Tokom uvodnog dijela Miodrag Karadžić je predstavio Studiju slučaja „Uticaj klimatskih promjena na vodne resurse u Nikšiću i Plužinama“, koja je rađena za potrebe projekta. Studija dolazi do zaključka da su klimatske promjene već bitno uticale na trenutnu klimatsku sliku koja ima slične trendove kao i ostali dio Zapadnog dijela Crne Gore. Naime, zapaža se da je temperatura vazduha značajno veća, u odnosu na klimatsku normalu, kako, srednje mjesečne tako i srednje godišnje. Na području Nikšića, prosječna temperatura vazduha je veća za 1 0C u periodu osmatranja 1991. -2020. u odnosu na period 1961. – 1990. godine.
To otopljavanje, na području opštine Plužine kvantifikuje se porastom srednje godišnje temperature za 1,2 0C za period 1991 – 2020. u odnosu na period osmatranja 1961. – 1990. godine.
Kao posledice više temperature vazduha imamo veći broj tropskih dana i noći, češće i intenzivnije tropske talase, inatenzivnije izlučivanje kišnih i sniježnih padavina, naglu promjenu vremenskih stanja, češće vremenske nepogode praćene jakim vjetrom, grmljavinom i gradom, sve duže sušne periode koji dovode do meteorološke, poljoprivredne i hidrološke suše, itd. Značajno je promijenjen režim i intenzitet padavina na području ove dvije Opštine.
Smanjen je broj dana sa padavinama, u Nikšiću sa 136 na 122 dana, a povećana je ukupna godišnja količina padavina sa 1937 na 1990 mm/m2, tako da su padavine jačeg intenziteta koje izazivaju nagli porast izdašnosti izvora i vodostaja na vodotocima, često poprimajući bujični karakter.
Slična situacija je i u Plužinama, gdje je, takođe smanjen broj dana sa padavinama sa 167 na 151 a količina padavina ostala skoro ista za oba perioda osmatranja.
Posebno su, novim klimatskim uslovima pogođeni sektori poljoprivrede, energetike, vodosnabdijevanja, turizma i šumarstva. Upravo, ekstremne hidrometeorološke pojave, na području opština Nikšić i Plužine, ugrožavaju materijalna dobra i zdravlje lokalnog stanovništva.
Prof. Mr Luka Mitrović, dipl. geograf je istakao da je najtoplija do sada bila 2023. godina sa prosječnom temperaturom od 13,6 0C. Da je ta godina bila najtoplija pokazale su gotovo sve mjerne stanice. Dalje je pomenuo da je Mediteran u svim izvještajima sa međuvladinog panela jedno od najrizičnijih područja promjene klime. Na temperaturama morske vode se može zaključiti da je temperatura veća.
Naglasio je da je Crna Gora bogata vodama ali je loše raspoređenja pa je snijeg važan faktor za čuvanje vode za ljetnji preriod i da nedostatak sniježnog pokrivača predstavlja problem za obezbjeđivanje dovoljnih količina vode, prije svega za vodosnabdijevanje zbog promjena u karakteru padavina. Za bolje sagledavanje stanja jako je bitno raspolagati podacima sa terena kako bi se znalo kako da se najbolje sačuvaju vode.
Zapaža se da trend povišene temperature mijenja vegetacijski period tj. ranije počinje. Pojava je da neke biljke po 2-3 puta godišnje cvjetaju, što ne znači da mogu i da donesu plod. To se posebno vidi na sjeveru Crne Gore. Tu je veći porast srednje temperature nego na primorju i promjene temperature se već kreću i više od 2 0C.
Crna Gora nema još uvijek akcioni plan za adaptaciju na klimatske promjene koji bi predvidio mjere, pomenuo je Milankovićevu teoriju, koja se do sada pokazala pouzdana i da pri planiranju i izgradnji infrastrukturnih objekata koji su povezani sa klimatskim projenama treba u obzir uzeti naučne analize, utemeljenja i dostignuća.
Nikola Vukotić, projekt menadžer u Direkciji za razvoj i inveticije EPCG je u uvodnom dijelu izlaganja predstavio energetski sektor u Crnoj Gori i istako da se u 2023. godini značajno povećala potrošnja električne energije jer su značajno poskupjela čvrsta goriva koja se koriste za ogrjev. Smatra da je za Crnu Goru dobro što je dalekovodima povezana sa susjednim državama uklljučujući i podvodni kabal za Italiju. To je dobra mogućnost za trgovinu strujom i suština nije da se samo trguje kad fali struje ili izvozi kad imamo veću proizvodnju, već se trguje praktično svaki dan u zavisnosti od tržišne cijene i EPCG je ponosna što u proteklih nekoliko godina nije povećavala cijenu za građane.
Gledajući unazad istako je da se više u energetici desilo promjena u proteklih 5 – 6 godina nego u predhodnih 60, pa smatra da je potrebno u tom smjeru i mijenjati svijest.
Istakao je da Zelena agenda predviđa odricanje od TE Pljevlja i da se termoelektrana bez obzira što nije iscrpila resurs treba ugasiti. Nijesu u pitanju emocije već procenat od 40 posto energije koju ona proizvodi. Najbolji način da se nadomjesti taj procenat je kroz ulaganje u obnovljive izvore. Izazov je imati stabilnu proizvodnju od 200 MW u svakom momentu koju Crna Gora ima sa proizvodnjom iz termoelektrane jer proizvodnja iz vjetroparkova nije konstantna i nakon termoelektrane Pljevlja trebaće da se traži način za balansiranje.
Istakao je da se uticaj klimatskih promjena na proizvodnju električne energije prati sa nivoa kompanije pa tako podaci pokazuju da su srednje vode iste ali su im pojave različite i suše mnogo ekstremnije. Za vrijeme padavina dolaze mnogo veće vode i problem je u tome što vode nijesu razvučene tokom godine. Tu se poseban problem izražava kod protočnih hidroelektrana.
Za sada se odolijeva uticajima klimatskih promjena, prije svega zbog modernizovanja hidrelektrana i naveo je prmijer HE Perućica gdje je ugrađen agregat 8 koji treba da ima funkciju da prihvati plavni talas. Takođe je kao uspješne primjere naveo projekte 3000+ i 5000+ koju EPCG sprovodi sa domaćinstvima.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici loklane uprave iz Nikšića, predstavnica UNDP, predstavnici nevladinih organizacija: Medija tim, Putevima predaka, Centar ekoloških politika, Istok, Romsko srce, Biolab – Tehnopolis, Divlja ljepota, Alfa centar, Mozaik, Mreža za ruralni razvoj.
Konferencija se realizovala u okviru projekta „Bolje razumijevanje voda usled klimatskih promjena“, koji Društvo mladih ekologa Nikšić realizuje u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu ReLOaD2, finansira Evropska Unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu s petnaest lokalnih samouprava u Crnoj Gori, podijeljenih u pet klastera među kojima je klaster „Zajedno Nikšić i Plužine“.
