CZIP, pustoš, požari,

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore su saopštili da nemar, neznanje ali i loša namjera su razlozi zašto ovih dana gdje god da se uputimo, vidimo požare na našim livadama i šumama.

“Čini se da nema brda koje ne gori, a dim i pepeo osjećamo, vidimo i udišemo na čitavoj terotoriji države. U najvećem broju slučajeva radi se o požarima koji nastaju nakon paljenja livada, pašnjaka, biljnog otpada ili bilo koje druge vrste otpada. Požari izazvani na ovaj način, veoma lako se otrgnu kontroli i prošire na velike površine, a nerijetko zahvate i šumski kompleks”, piše u saopštenju.
Napominju, zabluda je da je paljenje livada i biljnog otpada rješenje već naprotiv, ovaj čin samo donosi štetu, kako prirodi, tako i ljudima. Kako dodaju, vatra djeluje direktno i indirektno na biljke, odnosno na vegetaciju i ekosistem u cjelini.
“Izuzetno visoke temperature koje se javljaju prilikom požara mogu da unište nadzemni ali i podzemni dio biljke, što ima za posljedicu promjenu u izgledu predjela. Požarima se uništava ogromna količina biljne mase koja je prisutna na livadi, odnosno uništava se kompletna mikroflora i mikrofauna na opožarenom području, ali dolazi i do smanjenja sadržaja humusa u zemljištu i do narušavanja njegove strukture. Osim biljaka, jednako su ugrožene i životinje, koje ovim putem gube svoje stanište. Umjesto paljenja livada zbog kojeg naša okolina postaje zagađena dimom i pepelom, moguće je na imanju predvidjeti mjesto za odlaganje biljnog otpada koje će se vremenom razgrađivati, a na kraju biti korisno kao organska materija koja može dodatno obogatiti zemljište. Potreba za mijenjanjem ove loše navike je sve veća jer su u poslednjih par godina veoma izražene posljedice po ekosistem, kvalitet vazduha i zdravlje svih nas”, rekli su iz CZIP-a.
Kako kažu, kada se paljenje poljoprivrednog otpada otrgne kontroli, dešavaju se i šumski požari pri čemu se direktna šteta najčešće predstavlja kao ekonomski problem i izražava se u metrima kubnim izgubljene drvne mase.
“Međutim, ono što brojevi ne mogu pokazati je stvarni uticaj na ekološku fukciju šume. U potpunosti uništen biljni i životinjski svijet, zagađenje tla i vazduha, posljedice su koje možemo da vidimo i do 70 godina kasnije, koliko je jednoj opožarenoj šumi potrebno da se oporavi. Vatra djeluje direktno na vegetaciju i ekosistem u cjelini, ostavljajući za sobom pustoš koja se oporavlja narednih nekoliko decenija. Blizu 60% teritorije Crne Gore je pokriveno šumama, koje se na osnovu očuvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti svrstavaju među najkvalitetnije u Evropi. Veliko bogatstvo koje imamo, nesavjesnim ponašanjem i odnosom prema prirodi, možemo izgubiti bukvalno za jedan dan”, navode u saopštenju.
Iz CZIP-a ističu, da kaznena politika u potpunosti izostaje kada su požari u pitanju.
“Izražena je potreba za boljom međusektorskom saradnjom između svih službi: komunalne policije i inspekcije, vatrogasnih stanica, lokalnih samouprava koje bi prvenstveno trebale da se bave prevencijom požara. Uporedo sa pojačanim inspekcijskim nadzorom, potrebno je raditi na edukaciji građana jer je evidentno da nedostatak svijesti o posljedicama paljenja livada i otpada donosi štetu svim građanima Crne Gore i prirodnom bogatstvu koje imamo”, kazali su oni.
Trenutna situacija izlaže naše šume velikom riziku i negativnim uticajima, stoga CZIP šalje apel nadležnim službama i institucijama da se u sezoni intenzivnih požara, preduzmu konkretne mjere i sprovedu strožije kontrole.
“Sa druge strane, šaljemo apel građanima da ne pale poljoprivredni otpad, već da se edukuju i informišu o alternativnim rješenjima za pripremu imanja pred sezonu i na taj način daju svoj doprinos očuvanju životne sredine i zdravlja ljudi”, zaključili su u saopštenju.
Izvor: CDM