
Crvena stijena je najznačajnije praistorijsko arheološko nalazište u Crnoj Gori, a zbog bogatstva i raznolikosti kulturnih slojeva jedno od najbogatijih nalazišta za izučavanje na Balkanu. Nalazi se u blizini sela Petrovića, na granici Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom, na nadmorskoj visini oko 700 m. Njen otvor je širine 24 m, visine oko 25 m i dubine u osnovi oko 15 metara.
Pećina je bila naseljena u paleolitu, mezolitu i neolitu. Nađeni su ostaci i iz metalnog doba. Istraživanja vršena u periodu od 1954. do 1958. i od 1960. do 1963. godine pokazala su postojanje 31 sloja. U ovim istraživanjima učestvovali su čuveni naučnici, kao što su Alojz Benac, Đuro Basler, Karl Brunaker i mnogi drugi. Nova istraživanja su vršena 2004 . i 2012. do 2017. Ova istraživanja realizovana su u saradnji stručnog tima Narodnog muzeja Crne Gore i arheologa sa Univerziteta Minesota (SAD).
Oruđa iz Crvene stijene su predmeti od kremena obrađeni u tehnici tesanja-diskovi, rezači, šiljci i strugači, a u mnogo manjem obimu nađena su oruđa od kosti ili roga. Od grube keramike sudovi tanjih zidova, hrapavih ili priglačanih površina, ukrašeni metličastim elementom. Od fina, monohromne keramike, rekonstruisana su samo dva oblika: plitka zdjela sa uvučenim obodom i riton na četiri noge. Ljudi su ovdje bili nastanjeni u više etapa, baveći se lovom i ribolovom i živjeći polunomadskim načinom života. Povoljan položaj lokalitata i klimatski uslovi uticali su svakako da je ovo mjesto bilo nastanjeno u tako dugotrajnom periodu.Smatra se da je na lokalitetu Crvena stijena život počeo prije više od 100.000 godina, a da je pećina napuštena oko 1500 godine prije nove ere. Pronađeni su ostaci oko 40 vrsta različitih životinja, od čega je 13 izumrlih. Iskopavanjem nijesu otkriveni ostaci ljudskih kostiju. Otuda je nemoguće govoriti o fizičkom razvitku paleolitskog čovjeka u ovom periodu. Jedino se na osnovu poznatog materijala sa drugih nalazišta može sa sigurnošću govoriti da je u Crvenoj stijeni postojala duga evolucija, koja vodi od ranijih primitivnih ljudskih rasa Homo primigenius ka najstarijim oblicima savremenog čovjeka-Homo sapiens fossilis.