Broj divljih životinja u svijetu je opao za 68 procenata u posljednjih 46 godina, tačnije u periodu od 1970-2016. godine, objavila je ove godine Svjetska organizacija za zaštitu prirode, (WWF). Kako ističu u Centru za proučavanje ptica (CZIP) nestanak prirodnih staništa, prekomjeran lov, nestanak plijena i trgovina divljim životinjama, samo su neki od razloga smanjenja njihovog broja, a Crna Gora, prema mišljenju hrvatskog stručnjaka Đura Hubera, predstvalja važnu teritoriju za opstanak vukova, medvjeda i risa.
Huber ističe da je Crna Gora bitna i za povezivanje populacije divljih životinja od Slovenije do Grčke i Bugarske, (Foto: CZIP) Huber ističe da je Crna Gora bitna i za povezivanje populacije divljih životinja od Slovenije do Grčke i Bugarske, (Foto: CZIP)
Kako navode u saopštenju, neka istraživanja su pokazala da proganjanje i ubijanje vukova podstiče njihove česte napade na domaće životinje, jer kad su van čopora teže love divlje životinje.
Huber, stručnjak za krupne zvijeri, je kazao da narušavanje strukture čopora ne otežava samo njihov lov, već remeti njihov ukupni život.
“S jedne strane razbijeni čopor teže odgoji potomstvo, ali ima i slučajeva da onda i dva para postanu reproduktivni. Ako ima dosta hrane to može dovesti i do lokalnog povećanja broja vukova. Tada i domaće životinje mogu biti dodatni izvor hrane”, kazao je Huber.
Kako bi se populacija vukova, ali i drugih diviljih životinja (medvjeda) sačuvala, Huber je rekao da je najbitnije da se izrade, prihvate i sprovedu planovi upravljanja. Na tome se radi, ali presporo.
Zanimljivo je i da potiskivanje vukova na nekim teritorijama utiče na pojavu šakala.
Huber je kazao da je Crna Gora važna teritorija za opstanak vukova, medvjeda ili pak risa.
“Da, važna je i za opstanak, a posebno za povezanost populacije od Slovenije do Grčke i Bugarske”, kazao je Huber.
Zime su sve blaže, a samim tim, životinje koje urone u zimski san se ne zadrže u njemu tokom cijele zime, kao što je slučaj sa medvjedom.
“Jedino opažamo da se sve više medvjeda viđa izvan brloga cijelu zimu. Koji bi sve mogli biti efekti promjene klime tek trebamo otkriti” objasnio je on.
Mnogi ljudi imaju predrasude kada su u pitanju divlje životinje, te zbog tih uvjerenja, te životinje sve češće i stradaju.
“Glavna predrasuda je da čovjek mora kontrolirati populacije zvijeri, jer one su na vrhu prehrambene piramide pa nemaju svojih predatora i ako ih čovjek ne ‘regulira’ prenamnožiće se i uništi sav plijen. To je zabluda jer zvijeri su postojale i prije čovjeka, populacije plijena su evolucijski prilagođene da žive sa svojim predatorima i sve zvijeri imaju razvijene kompleksne mehanizme regulacije svojih populacija”, objasnio je Huber