Zaštita životne sredine često se doživljava kao tuđi problem, a buduće generacije se očekuje da ga riješe. Pitanje je kolika će šteta biti učinjena dok mladi ne preuzmu potrebne promjene.
Održivi razvoj uključuje očuvanje životne sredine, ekonomski prosperitet i socijalnu pravdu, osiguravajući bolji život za sadašnje i buduće generacije. Ključno je obrazovanje koje trenutno u srednjim školama ne pokriva dovoljno ove teme. Fakulteti nude programe, ali je potrebno ranije uključiti mlade u zaštitu životne sredine i održivi razvoj.
Neformalno obrazovanje i organizacije mogu značajno doprinijeti ovom cilju, a saradnja sa nevladinim organizacijama može unaprijediti praktična znanja mladih. Projekti zajedničkog djelovanja približiće ozbiljne teme mladima na razumljiv način.
Crna Gora, na putu ka EU, treba unaprijediti ekološke standarde i preći na zelenu ekonomiju. Mladi su ključna ciljna grupa jer su prirodno zainteresovani za zaštitu životne sredine koja direktno utiče na njihovu budućnost.
Politika EU u oblasti životne sredine temelji se na preventivnom djelovanju i principu “zagađivač plaća”. Ova oblast obuhvata mnoge sektore: kvalitet vazduha, vode, kontrolu zagađenja, klimatske promjene, zaštitu prirode, hemikalije i upravljanje otpadom.
Mladi imaju potencijal za inovativna rješenja ekoloških izazova. Njihovo aktivno uključivanje u donošenje odluka i sprovođenje politika prepoznato je kao neophodan preduslov za odgovornu javnu upravu.
Potrebno je uključivanje mladih u projekte edukacije, podizanja svijesti i javne kampanje. Ulaganja u unapređenje ekoloških standarda u Crnoj Gori će rasti, a finansijski mehanizmi će biti raznovrsniji. Multisektorski pristup u planiranju projekata zaštite životne sredine, uz aktivno učešće mladih, može značajno unaprijediti održivi razvoj.
Mladi kao zaštitnici životne sredine mogu koristiti svoje znanje i vještine za bolju budućnost Crne Gore.
