U Crnoj Gori je oko 51.500 mladih nezaposleno, odnosno 41,3 odsto, pokazuju podaci iz strategije za mlade koju je usvojila Vlada. Bez posla je čak 32 procenta mladih (kategorija stanovništva do 30 godina) koji imaju fakultetsku diplomu, odnosno radi se o njih 39.800, prenosi DAN.
U vladinom dokumentu konstatuje se da postoji visoka stopa zapošljavanja omladine na crno, odnosno bez ugovora o radu, a takvih je, kako se procjenjuje, čak oko 33.000. Procjenjuje se i da je 67,5 odsto mladih u ruralnim sredinama neformalno zaposleno, a u urbanim 56 odsto. Mladima je plata za 30 odsto manja od prosječne zarade.
Lica koja imaju fakultetsku diplomu u prosjeku na prvi posao čekaju 10,9 mjeseci, sa srednjom školom 23,2 i sa osnovnom 61 mjesec.
Statistika pokazuje da su veće šanse da se zaposlite ukoliko ste iz materijalno dobrostojeće porodice, jer je stopa nezaposlenosti među tom kategorijom mladih 7,2. Na drugoj strani, nezaposleno je čak 40 procenata mladih iz siromašnih porodica.
“Statistički gledano, mladi u Crnoj Gori su prilično “nevidljivi“: relativno je malo napora do sada uloženo u pravcu adresiranja potreba, problema, interesa i ciljeva mladih kroz istraživanje, pa je stoga malo dostupnih podataka relevantnih za ovu populaciju. Mladi procjenjuju da se njihova sloboda izražavanja i mišljenja sputava, čak i u porodici, posebno kad je kritički obojena. Ovo je problem koji je neophodno posebno targetirati, jer je po svim parametrima za razvoj demokratskog društva neophodna kritička svijest svih građana, a isključivanjem mladih isključuje se značajan dio populacije koja ima potencijala da iznađe nova rješenja i unaprijedi društvo. Pravci razvoja Crne Gore treba da u ovom dijelu prate nastojanja zemalja članica Evropske unije u kojima je jasna politika da se ne smije dozvoliti da resursi mladih budu zanemareni i da ne budu stavljeni u funkciju razvoja društva“, navodi se u vladinoj strategiji.
Prema istraživanjima, kako se navodi u strategiji, mladi smatraju da je veliki problem što društvo baštini i toleriše nepotizam i korupciju. Mladi ističu i da se susreću sa problemima koji se tiču nasilja, kriminala i diskriminacije, ali i nejednakosti i neravnopravnosti po regionima (sjever, jug i centar) i na relaciji urbana i seoska sredina.
Predsjednik Alternative Crne Gore Vesko Pejak smatra da je više od polovine mladih nezaposleno, te da se za poslove gdje je plata 300 eura na konkurs javi i po nekoliko stotina kandidata. Ističe da vjerovatnoću da će neko dobiti posao smanjuje i činjenica da se oni dobijaju preko veze.
“Onaj ko nema vezu ostaje izopšten iz društva. “Strategija za mlade” je samo mrtvo slovo na papiru, koju smo mi obavezni da ispišemo zbog međunarodnih institucija. Jedina strategija koju mi možemo da primijenimo, a za koju nisu potrebne studije jeste – uključivanje mladih ljudi u procese odlučivanja. Garnitura “političara” iz 90ih uporno odbija da ode u penziju, konstantno se vraćajući unazad, jer se jedino u 90im osjećaju sigurno”, zaključije Pejak.
On smatra da mladi nijesu neaktivni, samo njihova energija nema gdje da se ispolji.
“Svaki put kada se mladi ljudi uključe, smire ih komentarima: “Ma, šta ti znaš?!” Ovo počinje prvo iz kuće, uz poruku: “Pusti, ne bode se šuti s rogatim!”, a prenosi se i na institucije, firme, sportska udruženja. Najveći nedostatak u omladinskoj politici leži u činjenici da mladi ljudi nemaju “prostor” da ispolje svoju kreativnost”, kazao je Pejak, dodajući da se mladima konstantno serviraju negacije, da ne mogu, neće, ne znaju, ne prihvataju, a kada kažu da mogu i hoće, onda se izazove strah da je on krenuo da nešto lomi i ruši.
Predsjednik Mladih Demokrata Crne Gore Danilo Šaranović navodi da mladi čine preko 130.000 građana Crne Gore, te da su prepoznati kao najranjivija kategorija stanovništva. On navodi da privatizacija i kontrola svih društvenih procesa od strane vlasti, a pogotovo zapošljavanja, za konačan rezultat imaju preko 40.000 radno sposobnih mladih ljudi na birou rada.
“Strategiju za mlade nije dovoljno usvojiti, već je neophodna i njena dosledna primjena. Zanemarenost i isključenost mladih ljudi u procesu donošenja odluka koje se odnose upravo na njih u jednu ruku rezultira i neaktivnošću. Prijeko je potrebno da se društveni aktivizam mladih i njihovo učešće u donošenju odluka podigne na mnogo viši nivo, jer savremena i moderna država mora da ima i sluha i načina da, prije svega, motiviše mlade ljude, a onda i obezbijedi adekvatne uslove za njihovu uključenost u sve sfere društvenog života”, istakao je Šaranović.
D.D.