Inspekcija rada evidentirala je u prošloj godini devet slučajeva radnog angažovanja djece uzrasta od 15 do 18 godina u neformalnom radu, a 25 u ovoj, i to uglavnom tokom sezone na crnogorskom primorju.

Iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili su da djeca nijesu zatečena na teškim i opasnim poslovima, već na poslovima prodavca ili pomoćnog radnika u trgovinskim objektima, punktovima i tezgama za promet voća, igračaka i bižuterije, pišu Vikend novine.

Najviše radno angažovane djece zatečeno je u primorskim gradovima Budvi i Ulcinju.

„U toku prošle godine izrečeno je devet novčanih kazni, a tokom ove 25 i to prekršajnim nalogom na licu mjesta u najnižem iznosu propisanih kazni. Takođe, donijeta su ukazivanja za otklanjanje nepravilnosti”, objasnili su u Upravi.

Kazne su, kako tvrde, naplaćene, a evidentirane nepravilnosti otklonjene, tako što je sa jednim brojem djece zaključen ugovor u skladu sa Zakonom o radu, dok ostala nijesu nastavila radni angažman.

Novčane kazne za radno angažovanje djece mlađe od 18 godina propisane su Zakonom o radu i to za preduzeće od dvije do 20 hiljada EUR, za odgovornog u firmi od 200 do dvije hiljade EUR i za preduzetnika 600 do šest hiljada EUR.

Osobe mlađe od 18 godina mogu biti radno angažovane u skladu sa odredbama Zakona o radu, kojim je limitirana donja starosna granica na 15 godina. To znači da se ugovor o radu može zaključiti sa osobom starosti od 15 do 18 godina, uz pisanu saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca, ako takav rad ne ugrožava njegovo zdravlje, moral i obrazovanje, odnosno ako nije zakonom zabranjen.

Sociolog Andrija Đukanović smatra da pojavu dječijeg rada treba najoštrije sankcionisati.

„Dječiji rad je koliko znam zakonom zabranjen. To što postoji je zabrinjavajuće za svako društvo, pa i za naše. Statistika koja postoji ne ukazuje da je pojava dječjeg rada rasprostranjena. Međutim, sigurno da ima više slučajeva od ovih koji uđu u zvaničnu statistiku“, naveo je Đukanović.

On je dodao da djeca treba da se obrazuju i žive život svojih vršnjaka.

„Pojavu dječijeg rada trebalo bi najoštrije sankcionisati. Prije svega, njihove roditelje”, poručio je Đukanovic.

On nije isključio mogućnost da je to u nekim slučajevima jedini način da porodice prežive, zbog čega je, prema njegovim riječima, neophodno da država kroz institucije djecu zaštiti od svake vrste eksploatacije.

„To je svakako priča koju treba otvoriti, jer taj fenomen nije dovoljno osvijetljen i poznat. Kolike su dimenzije pojave dječijeg rada nije jasno, a bilo bi zaista značajno da se aktuelizuje”, zaključio je Đukanović.