Mladi NikšićaNikšićani učestvovali u "Šetnji za mir"

Povodom 9. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašisti Nikšića organizovali su „Šetnju za mir“, prenose Vijesti. 

Učenici osnovnih i srednjih škola, mališani iz vrtića, borci, prošetali su od Trga “Šaka Petrovića” do spomenika strijeljanim rodoljubima pod Trebjesom, gdje je održan istorijski čas.

“Naši preci su 13. jula 1941. odlučno rekli ‘ne’ fašizmu i svim oblicima ugnjetavanja ljudi i njihove slobode. Tada je cijela Evropa stenjala pod fašističkom čizmom, i mi smo se drznuli i ustali protiv fašističkog zla. Ta odrednica i danas je ideja vodilja našeg društva. Zato se naš narod, skupa sa svim slobodarskim narodima svijeta, bori da se to zlo ne ponovi. Fašizam treba uništavati ma gdje da se pojavi, jer je to zlo dovelo do smrti preko 70 miliona ljudi”, kazao je predsjednik UBNOR-a i antifašista Slobodan Bato Mirjačić.

Budimir Damjanović, profesor istorije, podsjetio je na 9. novembar 1938. poznat kao “Kristalna noć”, kada se širom Njemačke dogodio progon Jevreja, a događaj se smatra početkom holokausta.

“Više od 90 Jevreja je ubijeno, a oko 30 hiljada je deportovano u koncentracione logore i tako je u Njemačkoj počelo proganjanje i istrebljenje, ne samo Jevreja, nego i tzv. neprijatelja njemačke države”, kazao je Damjanović.

U toku Drugog svjetskog rata gotovo šest miliona Jevreja je izgubilo život, a zločini iz tog mračnog razdoblja u istoriji čovječanstva, kazao je Damjanović, nijesu bili dovoljna opomena.

“Događaji pred kraj 20. i sa početka 21.vijeka, od Kambodže, preko Ruande, SFRJ, Bliskog Istoka, potvrda su da fašizam nije pobjeđen, te da podsjećanje na holokaust nikada ne smije izgubiti na značaju”, poručio je Damjanović.

Podsjetio je da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2005. godine donijela odluku o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta i poručio da bi, u okruženju u kome se još uvijek iscjeljuju rane oružanih sukoba s kraja 20. vijeka, institucije morale da imaju snažniju preventivnu funkciju.

“Stoga je o povredama ljudskog dostojanstva, diskriminaciji i kršenju ljudskih prava, nepravdi i nasilju potrebno govoriti javno i sa jasnom osudom”, istakao je Damjanović i podsjetio na riječi italijanskog filozofa Nikole Makijavelija:

“Ako još izdaleka prepoznamo zlo koje se razvija ono se može brzo izliječiti. No, ako ga nijesmo prepoznali pa dozvolimo da uzme takvog maha da ga već svako može prepoznati, lijeka više nema”.