“Značaj i mjesto feminizma u patrijarhalnoj kulturi” na Jesenjem sajmu

„Ja bih rekla da bismo trebali biti skeptični prema tom konceptu feminizma, u smislu da budemo svjesni da ne postoji i nikad nije postojao samo jedan feminizam”, rekla je na početku Solar, ističući da su kroz istoriju postojali vrlo različiti oblici feminizama. Te razlike nijesu takve da bi mogle biti sagledane samo u kulturološkom smislu, već su, prema njenim riječima, mnogi od tih feminizama u različitim sukobima. To je i, kako je navela stvar politike, „u smislu da su njihovi politički ishodi potpuno drugačiji”. „U tom smislu ja insistiram na tome da nije feminizam jedan i da možda ne bismo to trebali čuvati kao neki sveti pojam”, rekla je ona, otkrivši da je posebno zanimaju oni oblici feminizma koji su vrlo kritični prema određenim drugim feminizmima. Neke feministikinje sa Zapada podržavaju ratove imperijalističkih sila na Bliskom istoku i to navodno u ime toga da se spasavaju žene od strašno nasilnih muškaraca, rekla je Solar navodeći to kao jedan od onih feminizama koji ne dovode u pitanje čitav imperijalistički koncept koji neke progresivnije vrste feminizma nikad ne bi podržavale. Govoreći o našim prostorima, ona se osvrnula na nasljeđe onoga što je nastalo u antifašističkoj borbi, Antifašistički front žena, navodeći da je to primjer nečega što je u tom trenutku bilo progresivnije od bilo čega što se moglo pronaći u većini država svijeta. „To je bilo tako da muškarac i žena, ako rade isti posao, imaju istu plaću”, rekla je Solar dodajući da toga nije bilo u kapitalističkim društvima, a da često i danas izostaje. Plaćeno roditeljsko odsustvo, penziono osiguranje i brojne druge konkretne mjere u to vrijeme su odigrale veoma važnu ulogu u finansisjskom osamostaljivanju žena.

Govoreći o stanju žena u regionu danas, Solar je istakla da, iako je statistički sve veći broj žena na fakultetima, te da njihov broj u mnogim oblastima dominira u odnosu na muškarce, žene i dalje teško dolaze do posla. U vezi sa tim je u problem obrazovnih programa, koji su pod uticajem dominatnih konzervativnih ideologija, doveli do novih interpretacija istorije i ‘brisanja’ ili pak guranja pod tepih brojnih dostignuća u borbi za ravnopravnost. „Na Filozofskom fakultetu, gde sam ja studirala i doktorirala, u Novom Sadu, mi imamo ženske studije, ali to nije deo zvaničnog kurikuluma”, rekla je ona uz napomenu da takvim programima i dalje nema mjesta u „onome što je dominatno, što je državno finansirano obrazovanje”.

Na pitanje moderatorke o tome koliko je teško boriti se za jednakost u izraženo u patrijarhalnim kulturama, Solar je istakla da u zavisnosti od prirode kulture to može biti teže ili lakše, međutim, prema njenom mišljenju „glavni problem je kapitalizam”. Rodna opresija je utkana u srž kapitalizma, u njegovom srcu je logika profita koja funkcioniše najbolje na podjelama svih vrsta, zaključila je ona, dodajući upravo te podjele i dijeljenja, koja proizvodi kapitalizam, dovode do sukoba između ovih potlačenih grupa i skreće im pažnju sa sebe kao pravog problema.

Na kraju je istakla da je veoma važno konstantno osmišljavati nove forme i oblike organizovanja u borbi za jednakost i ljudska prava. „Danas se govori o tim nekim novim oblicima povezivanja i pružanja pomoći koja se zove ‘uzajamna pomoć’, koji je ne oslanjaju samo na državne strukture, NVO, humanitarne organizacije” rekla je ona dodavši da su takvi oblici udruživanja i organizacije ‘u našem konekstu’ teže izvodljivi. Iako postoje manje organizacije koje se iskreno bore za pravičnija društva, uvezivanja u veće i ogranizovanije strukture su prijeko potrebna kako bi se postigli značajniji i dugtrajniji rezultati u ovoj borbi, zaključila je Solar.