Žitelji djela Mjesne zajednice Straševina koji žive u blizini Vrtačke brane zatržili su pomoć nadležnih kako bi divlja deponija bila izmještena iz njihovog naselja, saopšteno je za ,,Dan”.

 

Oni tvrde da više od deceniju i po ne mogu da se izbore sa problemom nelgalnog odlaganja smeća koje je zauzelo veliku površinu, te da od neprijatnih mirisa ne mogu otvoriti ni vrata ni prozore na kućama.

Duž puta koji sa brane vodi ka Budoškim barama nalazi se na stotine kubika šuta, otpada iz domaćinstva, životinjskog otpada, crkotina, plastičnih kesa i najlona, namještaja, drvnog otpada… jedno riječju svega i svačega. Najugrožniji su stanari baraka u radničkom naselju „Geosonde”. Mještani kažu da su bezbroj puta dosad apelovali na nadležne službe Elektroprivrede Crne Gore jer je njihova obeveza da održavaju teren jer gazduje zemljom u Vrtačkom polju, kao i na inspekcijske službe, ali su, naglašavaju, ostali nemoćni u svojim nastojanjima. Ni obećanje EPCG dato prije dvije godine da će očistiti ili zatrpati otpad nije urodilo plodom.

Slađan Ognjenović kaže da mještani prosto više ne znaju šta da rade jer je očigledno njihova imovina postala gradska deponija.
,,Od lešina uginulih krava, ovaca, koza, svinja, preko životinjskog otpada u vrijeme klanice, pa do ostataka namještaja, nailona, celofana, otpada iz domaćinstva svega i svačega ima prd našim vratima. Zimi poplave donesu smeće na kućne pragova, a tokom ljeta zatvaramo se u kuće jer od neprijatnog mirisa ne možemo izaći napolje. Domaćice ne mogu ni veš prostrijeti. Imamo utisak da cijeli grad dovozi smeće ovdje, a nadležni ćute. U Komunalnoj policiju su nam rekli da da kada primijetimo da neko dovozi otpad obavezno zapišemo borj registarskih oznaka. Znali smo opominjati ljude da ne bacaju smeće gdje mu mjesto nije ali oni bi se onda grdno svađali sa nama kao da je to njihova zemlja. Događalo se čak da vlasnicima imanja u polju i na baštama koje obrađuju bude istovarena prikolica smeća. Sramota. Svi naši apeli poslednjih godina ostali su uzaludni, tako da je sa količinom otpada i problem rastao”, kaže Ognjenović, i podsjeća da se prije 20 godina sa izvora Grabovik voda koristila za piće,a da danas sa njega ne bi smjeli pomisliti ni da popiju kap vode.

Sveto Roćenović iz radničkog naselja „Geosonde” kaže da se na njihoviom kućnim pragovima nalazi na stotine kamiona otpada.
,,Nebrojeno puta sam dolazio u situaciju da zaustavljam auta koja dovoze otpad. Samo što me pojedinci nijesu bili. Nijesmo mi krivi što nam je sudbina dodijelila stanove u barakama. Ako već živimo u nužnom smještaju, ne treba da nas još ponižaju i donose nam smeće na vrata. Zimi se donekle možemo izboriti sa problemom, ali ljeti se gušimo od neprijatnih mirisa”, kaže Roćenović, izražavajući nadu da će se neko sjetiti da ukloni deponiju i zabraniti odlaganje smeća.

Nevena Milanović kaže da su nekada ovdje livade plijenile ljepotom, a danas se njima širi zaraza.
,,Zimi muku mučimo jer gradsko smeće moramo da čistimo sa kućnih pragova i da dezinfikujemo dvorišta, jer se plašimo pojave svih mogućih bolesti kaže Milanovićeva.
Starosjedioci u naselju Straševina u neposrednoj blizini Vrtačke brane Vule Vukićević i Zora Tijanić, revoltirani su nehumanim odnosom građana prema prirodi”, kaže Milović.

Vukićević kaže da je početkom šezdesetih godina i izgradnjom Vrtačke i Slanske brane taj dio Straševine doživio sunovrat.
,,Elektroprivreda bi trebalo da vodi brogu kako o objektima koje je izgradila tako i o zemlji sa koje u vrijeme poplava ubira prihod. Velika je greška što EPCG nema stražara i ne brine o svojoj imovini. Ne bi me začudilo da jednoga dana kamion sa smećem neko ne odveze i izruči u kanal rijeke Zete. To bi možda i bio jedini način da se natjeraju uposleni u EPCG da čuvaju svoje objekte”, revoltiran je Vukićević.

Tijanićeva pita nadležne da li je sramota da se izvoru Grabovik danas ne može prići od smeća.
,,To je lice građana koji se tako odnose prema prirodi. No, nema vlasti, zakona, a ni inspekcije brigu ne vode ni o čemu zato radi svako što mu na pamet padne”, konstatuje Tijanićeva.