Zaštita ličnih podataka na niskom nivou
Pravo građana na privatnost jako je važno, ali se u Crnoj Gori još ne poštuje u dovoljnoj mjeri, zaključak je panel diskusije „Zaštita podataka“. Događaj je organizovan u saradnji EU Info Centra i Agencije za zaštitu ličnih podataka u prostorijama EU Info centra 18.07.2017. godine.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Hans Gunter Valter Matern naveo je da se prije 20 godina nije tako javno govorilo o aktivnostima tajne službe i o neophodnosti da ta služba bude toliko aktivna.
„Javnih kamera u Crnoj Gori možda i nema toliko mnogo, ali u drugim zemljama gdje god da pođete, vas će vidjeti neka kamera, što je bilo nezamislivo prije 20 godina. To je danas prihvatljivo, danas ljudi to i traže, jer misle da je njihov život zbog toga bezbjedniji“, smatra Matern.
On je kazao da u Njemačkoj rade na obrazovanju građana, jer da ljudi treba dodatno da razmisle o tome da li žele da zaštite podatke.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Aleksa Ivanović, ocijenio je da je zaštita podataka krucijalna za život svakog pojedinca.
„Nema slobodnog društva i demokratije ako se ne poštuje integritet svakog građanina. Agencija ne može sama raditi zbog čega je potrebno podizati svijest građana o tom pitanju. Treba razgovarati sa građanima i institucijama, što je prvi korak u zaštiti podataka“, kazao je Ivanović.
Šef Interpola u Crnoj Gori, Dejan Đurović, saopštio je da većina izviđaja u Crnoj Gori ima međunarodni karakter, pogotovo kada je u pitanju teški i organizovani kriminal.
„Upravo zbog te činjenice dobar dio naših aktivnosti u otrkivanju krivičnih djela ima veze sa inostranstvom i vezuje se za saradnju sa međunarodnim policiskim organizacijama, prije svega sa Interpolom i Evropolom i mi smo dužni da poštujemo pravila koja su te organizacije postavile“, saopštio je Đurović.
Prema njegovim riječima godišnje se preko Interpola razmijeni 17 miliona informacija, a većina njih sadrži lične podatke.
“Tako da možete da zamislite obim razmjene ličnih podataka na godišnjem nivou samog Interpola. Interpol je razvio svoja pravila o obradi podataka 2012. godine koja su obavezujuća za sve države članice. Ali ni jedan podatak koji ne poštuje ta pravila, ma od koje države dolazio, ne može da se nađe u interpol sistemu. Mi smo kao država dužni da poštujemo ta pravila i svaki naš podatak koji se nadje u Interpol bazi zadovoljava standarde, tvrdi Đurović.
On je dodao da se ti podaci u većini slučajeva prikupljaju bez znanja tog lica, što zakon dozvoljava, ali i nameće obavezu da se ti podaci koriste krajnje restriktivno i samo u svrhu za koju su ih prikupili.
Milan Radović iz Građanske alijanse kazao je da su u Crnoj Gori protiv 942 osobe sprovođene mjere tajnog nadzora, a krivični postupak nije pokrenut protiv njih 500. On je dodao i da od tih 500 niko nije bilo upoznat da su protiv njih vršene mjere tajnog nadzora.
“Postaje pravilo da se građani u Crnoj Gori protiv kojih se ovim putem prikupljaju podaci ne obavještavaju i ne upoznaju o podacima koji su protiv njih podnijeti. Država treba da pokaže da je zaštita podataka njen prioritet, kao i da će svi podaci koji se prikupljaju na ovakav način biti uništeni. Ovo pitanje treba riješiti sistemski i pravo na privatnost treba da bude prioritet“, istakao je Radović.