U 2015. godini je, prema podacima Monstata, sklopljeno 3.837 brakova, od čega je nacionalno mješovitih 432. Sociolozi poručuju da je veći broj nacionalno mješovitih brakova pokazatelj koliko je društvo zrelo i da predstavljaju ključnu instituciju u prevazilaženju stereotipa i predrasuda.
Tri godine unazad, Azra s ponosom nosi prezimena Redžić- Radulović.
„Moj suprug i ja smo se poznavali dugi niz godina. Prvo smo bili saradnici. Između nas rodila se istinska ljubav i sve prepreke koje su nam nanosili ili nametali drugi oko nas nijesmo osjećali, samo smo željeli da živimo našu ljubav i mislim da smo u tome uspjeli. Iz te naše ljubavi rodio se sin Bodin Radulović“, kazala je Azra za TVCG.
Sličnu priču Azrinoj mogli bi da ispričaju mnogi parovi u tzv. mješovitom braku. Prema podacima Monstata njihov broj je u porastu.
U 2015. godini sklopljeno je 3.837 brakova. Od ukupnog broja sklopljenih brakova, nacionalno mješovitih je 432, što je za dva braka više u odnosu na 2014. godinu.
U 2015-toj je, među mješovitim brakovima, najviše bilo onih između pripadnika pravoslavne i islamske vjeroispovijesti.
Najviše nacionalno mješovitih brakova u prošloj godini ima u Baru.
Sociolog Srđan Vukadinović ocjenjuje da su mješoviti brakovi primjer razvoja i zrelosti jednoga društva.
„Što je veći broj brakova u društvu veća je zrelost i spremnost da se različitosti inkorporiraju kao jedan značajan resurs, a ne kao mana društva što se želi nametnuti od strane jednonacionalnih elita. Samim tim, mješoviti brakovi su ključna institucija u prevazilaženju stereotipa i predrasuda“, kazao je Vukadinović za TVCG.
M.B.
