Veliki petak se strogo praznuje. Taj dan je crveno slovo pa se stoga ništa ne radi ni od kućnih, ni od poljskih poslova. Žene tog dana ni po koju cijenu ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im na rukama izbiti plihovi.
Običaj je i da se ne pušta muzika i da se ne veseli. Zabranjeno je i piti vino, jer ono predstavlja nevino prolivenu krv Isusa Hrista.
U ove dane crkva zapovijeda post bez ribe i ulja. Na Veliki petak poželjno je ništa ne jesti. Od toga su izuzeti samo sasvim mala djeca, veoma stari ljudi i teški bolesnici. I u našem narodu je bio običaj da se na Veliki petak ništa ne jede i da samo jednom u toku dana mogu da se uzmu kafa ili malo vode. “Strogost” posta varira od mjesta do mjesta. Negdje se posti na vodi i jede se samo jedan obrok dnevno, dok se djeci daje kuvani kukuruz, kokice i hljeb.
Stariji nisu večerali, ali djeci su davali hljeb posut šećerom ili solju. U današnje vrijeme u većini mjesta na posnoj trpezi nalazi se riba, krompir, džem, voće, posni kolači.I naravno, ono čemu se svi raduju na Veliki petak je i farbanje jaja u crvenu boju. Ona je simbol nevino prolivene Hristove krvi i novog života koji se rađa iz njegove svjesne žrtve.
Jajetu se od najstarijih vremena pridavala velika pažnja jer se vjerovalo da je svijet nastao upravo iz njega. U hrišćanstvu se jaje smatra simbolom života jer asocira na buđenje prirode, bujanje vegetacije, rađanje i plodnost. Jedan od najljepših i najradosnijih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs.
Domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove “čuvarkuća”. Crvena boja je boja radosti, a kako je Vaskrs najradosniji praznik.
On označava pobjedu života nad smrću, jaja se farbaju u crveno. Ostale boje nisu u duhu hrišćanske tradicije, ali se djeca takvim jajima najviše raduju, naročito ako su ukrašena sličicama junaka iz crtaća.
