U Gradskoj kući upriličena promocija romana ‘’Scribit mirum in modum’’
Sinoć je u Gradskoj kući, u organizaciji JU Narodna biblioteka ,,Njegoš” upriličena promocija romana ,,Scribit mirum in modum” autora Mirka Pavićevića. Dominantne teme o kojima su sa autorom razgovarali Darko Nikolić i moderatorka Vanja Damjanović su bile roman prvijenac, tabui, tradicionalne zakonitosti i vršnjačko nasilje koje se nalazi u samom fokusu romana. Uputivši čestitke autoru za to ,,što je uspio da ostvari taj prvi korak i san svakog mladog književnika”, Darko Nikolić koji ujedno potpisuje lekturu i korekturu, ističe da roman nikoga neće ostaviti ravnodušnim: ,,prosto ovdje je bezrezervno ostavljeno srce na papiru i neštedimice je na hartiju izlivena duša. Nema puta kojim se lakše ide, nema linije manjeg otpora, nema sredine”. Sasvim je očito, konstatuje Nikolić ,, da autor nije ni imao mnogo izbora i da se ova knjiga nametnula, sama birala izraz i stil, postala entitet za sebe. Kada govorimo o Mirkovom romanu, može se raspravljati da li on uopšte spada u ono što danas nazivamo modernim psihološkim romanom, u užem smislu riječi, ali da je bio izazov za autora tokom osmišljavanja, stvaranja, pa i nakon svega toga, i da je sada izazov za čitaoce” istakao je Nikolić i naglasio da roman od prve rečenice koja ima ,,dvije riječi, pa do poslednje, kojom vam je ostavljen izbor, podsjeća na ono što američki izdavači zovu “page turner” , a što u slobodnom znači da je nećete ispustiti do kraja… Interesantno je da jedna fantastična crta koju ovaj roman nesporno posjeduje, a vi ćete čitajući otkriti o čemu se zaparavo radi (jedan od Mirkovih likova se pojavljuje i kod Edgara Alana Poa), ne narušava preovladavajući realizam pripovjedanja” uz poruku da ,,odbacimo lažni moral i čitamo bez predrasuda”. Pavićević se u predstavljanju svog prvog romana najprije zahvalio prijateljima koji su bili uz njega, Ujkanu, Darku i porodici, ali i EPCG i Opštini Nikšić, saborcima iz priče, knjižari Tamigo i organizatoru događaja otkrivši kako je uspio da napiše knjigu: ,,Tajne nema, ono što je napisano, je bio jedan od mnogih pokušaja da se u životu pomirim sa nekom zlom sudbinom koja čovjeka može da zadesi kada se najmanje nada”. Kako nadalje navodi ,,uvodni dio je posvećen pokojnom ocu, koji je iznenada bez nekog znanog razloga otišao možda baš u trenutku kada je bio najviše potreban. Nijesam ni mogao, jer sve stvari koje su se kasnije dešavale, bile su obilježene njegovim nedostatkom, od moje svadbe, rođenje Kasije, do svega ostaloga. Ovo je bio pokušaj da sebi odgovorim na pitanje zašto nije tu. ” Sam roman je, ističe Pavićević ,,jedna iskrena želja da o nekim stvarima pričam na svoj način. Jedan dio romana je istinit, desio se meni, a drugi, veći dio čine priče ljudi iz okoline, napisane na moj način. Te priče su na razne načine izazivale suze kod mene, a u mnogima sam pronalazio sebe”. Autor u svom predstavljanju, a na konstataciju da je vršnjačko nasilje važan segment romana i tema koja se u našem društvu aktuelizovala u poslednje vrijeme, ističe da je koristeći se pripovjedačkim postupkom priče u priči prikazao nekoliko porodica u fokusu i njihove komplikovane odnose: ,,Moja želja je zaista bila da nekim pričama šokiram čitaoca, jer na taj način sam planirao zainteresovati ljude da pročitaju štivo, a onda da ih naviknem na takvo stanje. Upravo podlogu romana čine različiti odnosi među porodicama i vršnjačko nasilje”. Pavićević o temi vršnjačkog nasilja priča sa aspekta porodice, jer kako navodi u svom izlaganju ,,žrtve vršnjačkog nasilja i vršioci vršnjačkog nasilja, zapravo svoja djela vuku iz porodice. Kada pričamo o žrtvama vršnjačkog nasilja, oni uvijek imaju problem da svojoj porodici ispričaju probleme i uvijek se te stvari skrivaju od roditelja. Poručujem da je potrebno otvoreno pričati sa roditeljima. Smatram da se problemski korijeni i u slučajevima vršioca vršnjačkog nasilja nalaze u porodici, i smatram da su oni zapostavljeni. Potrebno je njegovati porodične vrijednosti i prenositi ih na najmlađe”. Veče je upotpunjeno čitanjem fragmenata iz romana koje je čitala Lucija Strunjaš.
Događaj je dio junskog repertoara Nikšićka kulturna scena 2023. godine.

