Program menadžerka u SŽK, Jovana Hajduković, u izjavi za PR Centar, kazala je da se toj organizaciji, prošle godine, za pomoć obratilo 450 osoba, a prema podacima Uprave policije, kako je navela, podnesene su 1.272 prekršajne prijave i 200 krivičnih prijava za nasilje u porodici.

Spremnost žrtava da prijave nasilje je oko 20 odsto.

Sigurnoj ženskoj kući (SŽK) se, u ovoj godini, za pomoć obratilo 175 osoba žrtava porodičnog nasilja, ali i pored brojnih kampanja, spremnost građana da prijave nasilje je na niskom nivou, saopšteno je iz te organizacije, prenosi RTCG.

“Kada govorimo o podacima iz ove godine, do danas, SŽK se za pomoć obratilo 175 osoba. Iako je proteklih godina realizovano niz kampanja, koje se tiču sprječevanja nasilja u porodici, vidimo da je iz godine u godinu broj prijava veći, ali lična spremnost građana da prijave nasilje je još uvijek na niskom nivou”, kazala je Hajduković.

Istraživanje UNDP-a iz prošle godine, kako je rekla, pokazalo je da 40 odsto građana ne bi prijavilo nasilje, iako bi znali da ga neko trpi.

“Spremnost žrtava da prijave nasilje je oko 20 odsto, što znači da bi tek svaka peta žrtva porodičnog nasilja to nasilje prijavila institucijama”, kazala je Hajduković.

Prema njenim riječima, nasilje u porodici je globalni problem i nije nešto što se dešava samo u Crnoj Gori već, kako je pojasnila, i širom Evrope.

“Skoro 62 miliona žena u Evropi trpi nasilje, što znači da je svaka treća žena žrtva nasilja. Podaci za Crnu Goru pokazuju da je svaka druga žena žrtva porodičnog nasilja, dok je u posljednjih godinu svaka peta bila žrtva nasilja”, istakla je Hajduković.

Ona je istakla da razlika između zakonodavstva u evropskim državama i u Crnoj Gori nije velika, ali da je izražena u implementaciji.

“U razvijenim zemljama, poput skandinavskih, sistem je mnogo jači, što znači je podrška i zaštita za žrtve nasilja mnogo bolja i prsitupačnija. To se prvenstveno odnosi na opšte i specijalizovane usluge podrške. Mi u Crnoj Gori još uvijek nemamo skloništa za žrtve porodičnog nasilja, a žrtve nemaju sigurnu finansijsku pomoć, nakon što izađu iz situacije nasilja”, pojasnila je Hajduković.

Ona je istakla da je veoma važno da zašitne mjere i podrška budu dostupni svima.