Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja, saopštio je da će svaki građanin naše zemlje osjetiti prednosti ovogodišnjeg budžeta i privrednog rasta, a da program „Evropa sad“ obezbjeđuje bolji životni standard za preko 200 hiljada porodica, pri čemu su još povećane minimalne penzije, uvedeni dječji dodaci i druge socijalne mjere.
On je dodao da je smanjen i nivo zaduženja na 70 miliona eura, a da su bili primorani da smanje i dobar dio kapitalnih investicija, a cilj je da se povećaju zarade za sve građane, a takav budžet je održiv jer su prihodi i rashodi usklađeni, pa neće biti dodatnih zaduženja.
Na pitanje može li se ove godine očekivati rebalans budžeta, Spajić je odgovorio da je sada izvjesno da ga neće biti i da je Crna Gora, do sada, svake godine imala makar po jedan rebalans, često i po dva puta.
Govoreći o rastu ekonomije u prošloj godini, Spajić je naveo da su zvanične projekcije Ministarstva bile 13,4 odsto, ali da je već za prvih devet mjeseci ostvaren rast od 14 odsto.
„Stoga očekujemo da će rast na kraju biti sigurno preko 14 odsto. Time ćemo povećati bazu za ono što će biti za ovu godinu“, dodao je Spajić.
Kada je u pitanju ova godina, Spajić je podsjetio da je Evropska komisija (EK) procijenila da će Crna Gora ostvariti rast od 6,4 odsto.
„Mi smo svojom, odvojenom analizom, došli do istog procenta, što dokazuje koliko je realna naša ovogodišnja prognoza. Time ćemo biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi“, saopštio je Spajić.
Na pitanje da li bi nepoštovanje ili djelimično poštovanje mjera predviđenih programom Evropa sad moglo da utiče na povjerenje građana u Vladu, Spajić je odgovorio da razumijem skepsu kod građana koji su 30 godina svjedočili jednoj praksi koja je radikalno drugačija od sadašnje.
„Mi smo smanjili dug i kao država zaradili smo. Smanjili smo 200 miliona troškova državnog aparata koji je išao nigdje. Možete zamisliti 30 godina puta 200 miliona, koliki je to novac koji je išao nigdje. Mi taj novac sada prebacujemo na građane i oni vjerovatno, ne očekujući jedan takav potez, imaju toliki nivo skepse“, kazao je Spajić.
U Skupštini je već usvojen zakon koji se, kako je naveo, mora poštovati i koji važi i za javni i za privatni sektor.
„To više nije samo opšti kolektivni ugovor, nego Zakon o radu, čije odredbe tačno određuju kako mora da se isplaćuje zarada i gdje idu uštede koje su napravljene, odnosno porezi i doprinosi koje će kompanija da uštedi moraju da se prenesu na zaposlenog“, dodao je Spajić.
On je najavio da će sa poslodavcima imati intenzivnu komunikaciju.
„Ja već od 4. januara očekujem da pošaljemo poziv svim poslodavcima u Crnoj Gori da posjete Minstarstvo. Sješćemo zajedno sa poslodavcima i vidjećemo šta ih koči u daljim investicijama i poslovanju. Takođe ćemo tada najaviti neke nove mjere Vlade, ali ćemo i vidjeti kako primjenjuju Evropu sad“, kazao je Spajić.
Na pitanje da li imamo dovoljan broj inspektora koji će moći da iskontrolišu sprovođenje te reforme, Spajić je odgovorio da sigurno da ne postoji dovoljan nivo inspekcija, ali da u Vladi rade na tome da ojačaju Upravu za inspekcijske poslove (UIP).
„Mislim da je dosta urađeno za ovih godinu, ali će morati mnogo više da se uradi u budućnost. Uprava prihoda i carina (UPC) je već to značajno ojačala, ali će i u budućnosti nastaviti da to radi. To nije samo jedna služba koja mora da se bavi tom problematikom, već jedno sedam-osam službi. Biće pokušaja kratkoročno, raznih dovijavanja i pokušaja da se izbjegnu zakonske norme, međutim država će čvrsto da stoji i mi ćemo, ubijeđen sam, već za par mjeseci potpuno odbiti takve pokušaje“, tvrdi Spajić.
Govoreći o stanju u javnim finansijama u ovoj godini, konkretno javnom dugu, Spajć je rekao da je on do sada bio van kontrole.
„Kada ste smanjili javni dug sa nekih 90 odsto neto po bruto domaćem prozvodu (BDP), na nekih oko 75 odsto, to je značajno smanjenje i Crna Gora je mnogo manje rizična sa te strane“, rekao je Spajić i dodao da će nastaviti da rade na vraćanju starih dugova i fiskalnoj odgovornosti.
Spajić je saopštio i da je hedžing aranžman, koji je potpisan u cilju zaštite od valutnog rizika kod kredita za izgradnju prioritetne dionice auto-puta, riješio veliki problem izloženost prema dolaru, koji je bio problem sedam godina.
On je podsjetio da su postojali državni troškovi koji su bili potpuno van kontrole, ali da se takva situacija rješava programskim budžetom, pri čemu je prošle godine vraćeno skoro 450 miliona eura starih kredita, dok će ove godine biti dodatno vraćeno još skoro 300 miliona.
Izvor: Vijesti