Eva Illouz ,Mala knjiga o Japanu - Kristin Barli, sociološke knjige,

Sociologija, polje koje se stalno razvija, jeste proučavanje društvenog ponašanja i društva u cjelini. Klasični sociološki tekstovi i novoobjavljeni materijal važan su resurs za studente. Evo nekoliko knjiga koje mogu zainteresovati mnoge ljubitelje sociologije.

1. Mala knjiga o Japanu – Kristin Barli
Koja je bila uloga gejši? Odakle potiče umjetnost bonsaija? Kada su se pojavili prvi drvorezi? Šta simboliše bambus? Kakvo je porijeklo kimona? Kako se pozdravlja u Japanu? Od čega se sastoji ikebana? Ko je uspostavio čajnu ceremoniju? Koja su to popularna japanska jela? Zašto Japanci obožavaju planinu Fudži? Ovaj prekrasni mali album, koji će očarati sve zaljubljenike u Daleki istok, prikazuje običaje, sujeverja i velike ceremonije Zemlje izlazećeg sunca.
2. Lagom – Život na Švedski način – Geran Everdal
Lagom, jedna od nekoliko švedskih riječi bez direktnog ekvivalenta u drugim jezicima (kao smörgåsbord ili ombudsman) obično se prevodi kao taman – ni premalo ni previše.
Najbolje je lagom često znači jednostavno ZAUSTAVI SE. Nema više vina za tebe, dovoljno je đinđuva na novogodišnjoj jelki, hvala ti lijepo i izvini, ali taj auto jednostavno previše troši.
Da, razboritost je suština lagoma. Razboritost i održivost. Lagom podrazumijeva domišljatost koja ne povrjeđuje, toplinu koja ne isušuje i svjež vazduh bez jakih vjetrova.
Drugim riječima: Lagom je termostat individualnog životnog stila. Svi smo mi različiti. Ne postoji idealan nivo lagoma – on varira od čovjeka do čovjeka i od mjesta do mjesta.
Naravno, u pouzdanosti i stabilnosti nema ničeg privlačnog. Spontanost i nepredvidivost su uzbudljiviji, čak senzualniji. Ipak, unaprijed programiran raspored i pridržavanje ljekarskih preporuka za Šveđane su bezmalo fetiš. Od izraza kao što je funkcionalno zdravstveno osiguranje pogled nam se zamagli a dah ubrza.
S druge strane, ima nečeg nadahnjujućeg u toj potrazi za sopstvenim stilom – u potrazi za ličnim lagomom. Možda on nije savršen (savršenstvo je sušta suprotnost lagomu), ali život u kojem održavamo haotičnu ravnotežu između posla i kuće, ozbiljnosti i veselja, odmora i akcije, svakako ne može da bude loš. Ako ništa drugo, veoma je ugodan.
Veoma… lagom!
3. Mediji i moć – Stjuart Hol
Dugo se smatralo da su mediji svemoćni i da je proces komunikacije od pošiljaoca do primaoca jednostavan i linearan: pošiljalac stvara (kodira) poruku, fiksira značenje i šalje je do primaoca koji poruku prima (dekodira) na statičan i nepromenljiv način.
Za Stjuarta Hola, međutim, proces medijske komunikacije nije ni izbliza tako jednostavan. Značenje poruke se ne može fiksirati i odrediti, primaoci nisu pasivni recipijenti i poruka nije transparentna. Postoje tri vrste čitanja (dekodiranja), uključujući i opoziciono čitanje u odnosu na željeno (pozitivna slika, primera radi, o nekoj političkoj stranci, firmi, društvenoj grupi itd, može se i negativno dekodirati). Poruka, odnosno jezik u određenom znakovnom sistemu ne samo da reflektuje, nego i konstruiše i izobličava značenje.
4. Bez skrovišta – Glen Grinvald
Edvard Snouden, NSA i američka država nadzora.
Knjiga pisca za čije je članke o Snoudenu prestižni list Guardian dobio Pulicerovu nagradu.
U maju 2013. Glen Grinvald je otputovao u Hongkong na lični poziv anonimnog uzbunjivača koji je tvrdio da ima zapanjujuće dokaze o sveprisutnom državnom špijuniranju. Zahtjevao je da komunicira isključivo putem kriptografski najzaštićenijih kanala. Ispostavilo se da je taj izvor dvadesetdevetogodišnji stručnjak agencije NSA Edvard Snouden. Njegove objave o sistematskim i razgranatim zloupotrebama ovlašćenja te agencije pokazaće se kao najeksplozivnija i najznačajnija vijest poslednjih godina koja je pokrenula žestoku debatu o nacionalnoj bezbjednosti i privatnosti informacija.
Grinvald sada prvi put sklapa sve djelove slagalice i iznosi detalje o svom napetom desetodnevnom boravku u Hongkongu, ispitujući šire posledice državnog nadzora o kojem je pisao u svojim člancima u Guardianu i otkriva nove informacije o nezapamćenim zloupotrebama koje čini NSA, ilustrujući ih dokumentima koje je dobio od samog Snoudena.
Šta za pojedince i za političko zdravlje nacije znači kada vlasti u tolikoj mjeri zadiru u živote pojedinaca? Jasno je da se još ne vidi kraj posledicama Snoudenove obznane. Ova knjiga izlazi u presudnom trenutku savremene istorije i neustrašiv je i žestoko neophodan prilog našem razumjevanju američke države nadzora.
„Priča Edvarda Snoudena je izvanredna i sadrži sve što sačinjava odličan triler. Grinvald nam daje izuzetan uvid u događaje izlažući ih onako kako novinski feljtonista to inače ne bi mogao.“ The Economist
„Snažno, šokantno i iznad svega važno delo.“ Observer
5. Hladna intimnost/Hard-core romansa – Eva Illouz
Kako smo stvorili emocionalni kapitalizam.
Otkako se proširila među obožavateljima Twilight sage do rekordne prodaje u cijelom svijetu, priča o uspjehu erotsko-romantične trilogije “Pedeset nijansi sive” istodobno je neobična i fascinantna. Zašto su, iako loše napisani i klišejizirani, romani postali tako popularni, posebno među ženama iznad trideset godina. Je li tajna njezinog uspjeha spajanje romantičnog fantazija s vodičem za samopomoć, pita se Eva Illouz u svojoj intrigantnoj knjizi “Hard-core romansa”. U knjizi “Hladna intimnost” autorka razmatra kako su i zašto javna i privatna, ekonomska i emocionalna sfera postale nerazdvojivo isprepletene. Proglašena jednom od najznačajnijih mislilaca 21. vijeka Eva Illouz otkriva nam nove uvide, piše intelektualno, britko, lucidno, briljantno.