Direktor ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović tvrdi da su jedan od gorućih ekoloških problema sa kojima se suočava Nikšić neuređena smetlišta i divlje deponije koje predstavljaju pravu ekološku katastrofu. Grad pod Trebjesom, prema mišljenju Perovića, prepoznatljiv je po ekološkim problemima u koje spadaju i neuređena smetlišta i divlje deponije različitih vrsta otpada.
“Najveći problem predstavljaju tzv. ‘Halda’, nelegalna deponija industrijskog otpada iz Željezare, koja se pod čudnim okolnostima našla u privatnom vlasništvu, kao i nelegalno gradsko odlagalište ‘Mislov do’ koje je kao privatno imanje odabrano za tu svrhu, što je isto tako začuđujuće jer nema nikakve specifičnosti u odnosu na slične površine koje se nalaze u državnom vlasništvu”, tvrdi Perović.
Na ove dvije najveće i najproblematičnije lokacije odložene su ogromne količine različitih vrsta otpada, među kojima se može, kako ističe Perović, naći i opasnog, medicinskog, životinjskog, farmaceutskog otpada.
“Mješanjem tih otpada, što je inače zabranjeno važećim zakonom o upravljanju otpadom, napravila se prava ekološka katastrofa opasna i za zdravlje ljudi, naročito onih koji žive u blizini, kao i za kvalitet životne srediine, gdje su posebno ugroženi zemljište na spornim lokacijama površinske i podzemne vode nikšićkog polja”, izričit je Perović.
Divlje deponije problemi su sa kojima se Nikšićani suočavaju gotovo na svim djelo vima teritorije opštine.
“Kojim god pravcem pošli na put ili došli u naš grad, čak neposredno uz saobraćajnice možete naići na deponije. Ono što nas najviše brine, jeste bolna istina da su zapravo sva riječna korita puna otpada, te da su naše rijeke pretvorene u pokretne deponije pune otrovnih materija, gotovo bez života, gdje su Bistrica i Gračanica već nadaleko ‘čuvene’ po ovom ogromnom ekološkom problemu”, napominje Perović.
Situacija nije mnogo bolja ni kada su jezera u pitanju. Aktivisti Ozona nedavno su obišli deponije u neposrednoj okolini Krupačkog jezera i situaciju koju su zatekli dodatno zabrinjava.
“Jedna od deponija je u blizini porodice Odalović kojoj je ugrožen kvalitet života i zdravlje. Druga deponija je na imanju porodice Vukotić, u Krupačkoj ulici, odmah uz put, gdje čak nije postavljena ni infrastruktura za odlaganje otpada, niti su ti građani pokriveni komunalnim uslugama, što je u 21. vijeku neshvatljivo i najbolji je pokazatelj da je najveći problem loša politika u ovoj oblasti”, tvrdi Perović.
U Ozonu smatraju da se mora hitno reagovati, te da se moraju donositi ispravne odluke.
“Nadamo se da će uskoro i kod donosilaca odluka na državnom i lokalnom nivou proraditi savjest i da će shvatiti da odlaganjem rješavanja problema čine trajnu ekološku i ekonomsku štetu društvu u cjelini. Očekujemo da će lokalna uprava opštine Nikšić prestati da otpadom upravlja na način poptuno suprotan važećim zakonima i ustavnom odrednicom ekološke države Crne Gore”, objašnjava Perović.
Iz Ozona kažu da su spremni da se uključe i daju puni doprinos prevazilaženju problema.
“Međutim, više nas nećete vidjeti kako učestvujemo u akcijama prebacanja otpada sa jednog na drugo mjesto, koje sem što imaju za cilj da nekom donesu lične koristi nemaju nikakvu težinu niti suštinu. Dok se ne stvori ambijent da se problem rješava sa aspekta najboljih ideja koje su u skladu sa vizijom ekološke države i važećim zakonima, mi ćemo biti posvećeni javnom angažmanu i ukazivanju na sve nezakonite i kontroverzne pojave i radnje u ovoj oblasti”, kaže Perović, uz napomenu da očekuje da će ekološko pitanje postati zanimljivo i za tužilaštvo, jer neko mora odgovorati zbog ekološke i ekonomske štete koja je pričinjena lošim odlukama kako u Nikšiću, tako i u Crnoj Gori.
I iz političkih partija smatraju da osim velikog broja divljih deponija i devastiranih zelenih površina, dodatan problem predstavlja nedostatak objekata za sanaciju određenih vrsta otpada, poput životinjskog. Reciklaža skoro i da ne postoji, dok je oprema za skupljanje otpada prilično stara.
Prema mišljenju Perovića, problematični su i navodi, koji se sve češće mogu čuti, o izgradnji spalionice na teritoriji opštine Nikšić, koja bi bila centralno postrojenje za cijelu Crnu Goru.
“Za ozbiljnu analizu jednog takvog projekta nema ni potrebnih podataka na kojima bi se bazirale ozbiljne studije bez kojih nije moguće donijeti najbolju odluku. Da ne pominjemo kontradiktornosti takve vizije sa procesom evropskih integracija gdje je reciklaža obavezujuća u visokom procentu, o čemu mi samo možemo da sanjamo, s obzirom da su zvanični podaci da se trenutno u Crnoj Gori reciklira manje od dva odsto komunalnog otpada”, napominje Perović.