Energetika mora da preuzme razvojnu funkciju, a u energetskoj tranziciji, koju bi u zemljama regiona intenzivirala primjena Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), moraju se tražiti rješenja koja zahtijevaju veliku stručnost, znanje, sposobnost i predviđanje, kao i prilagođavanje novim okolnostima, pri čemu su obnovljivi izvori energije najvažnija poluga u poslovima koji predstoje, poruka je sa prvog Simpozijuma energetike u organizaciji Elektroprivrede Crne Gore i Saveza energetičara u Budvi, 27. i 28. maja ove godine.
Energetski stručnjaci smatraju da energetsku krizu ne treba doživljavati kao vanredno stanje, već je prihvatiti kao novu realnost, dok je regionalizacija tržišta u budućnosti nešto što je neminovno, Predstavnici finansijskog sektora ponovili su da su banke spremne da finansiraju dobre projekte u energetskom sektoru, dok se, po opštoj ocjeni, moraju mnogo više koristiti raspoloživi evropski fondovi.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović ističe da na energetsku tranziciju treba da gledamo kao na veliku šansu.
“Postoji strah da nas energetska tranzicija ne destabilizuje, da ne uništi ekonomiju, a treba da je gledamo kao veliku šansu. Energetika treba da bude lokomotiva privrednog razvoja kako Crne Gore, tako i ostalih zemalja regiona. Imamo izvanredan potencijal, koji treba da iskoristimo. Energetika je istorijska šansa za region, da ga dignemo na noge, da ne budemo uvijek na repu događaja u Evropi i svijetu“, istakao je Đukanović.
Kada je riječ o solarnim panelima, Đukanović smatra da su pobjednici solarni paneli na krovovima.
„Oni jesu skuplji, ali nemamo problema oko distributivne mreže, oko prenosa. Napravili smo firmu koja će da montira panele. Imaćemo 500 montera, koji će biti spremni i obučeni sa licencama da izvode radove na krovovima“, rekao je Đukanović.
Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin podsjetio je da su pred našom kompanijom tri osnovna zadatka – obezbjeđivanje stabilnosti energetskog sektora u vremenu globalne energetske krize, povećanje udjela obnovljivih izbora energije u ukupnoj proizvodnji, obezbjeđivanje stabilnosti cijena električne energije prema građanima i privredi uz kontinuirane i stabilne isporuke električne energije.
„Ispred nas su brojni izazovi sa kojima ćemo se suočiti prije svega ozbiljnom Strategijom, brzim investiranjem u potencijale obnovljivih izvora energije, ali i modernizacijom postojećih kapaciteta i prilagođavanjem standardima Evropske unije (EU)“, rekao je Rovčanin.
Govoreći na panelu Obnovljivi izvori energije kao prioritet razvoja energetskog sektora u Crnoj Gori i regionu, predsjednik Saveza energetičara prof. dr Nikola Rajaković sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu kazao je da su obnovljivi izvori energije najvažnija poluga u poslovima koji predstoje u energetskoj tranziciji.
„Sa energetskom efikasnošću imamo rezultata u regionu, ali to nije dovoljno. Na ovom segmentu moramo da radimo jako puno. Mislim da će potrošnja biti značajno promijenjena u narednim godinama, a o decenijama da ne govorim. Proizvodnja će se morati prilagođavati okolnostima“, smatra Rajaković.
Pojasnio je da je najteže prognozirati narednu zimu, a bolje se prognozira šta će u energetici biti za 25 godina.
Rajaković je jasan da je cijela tranzicija nemoguća bez dobre digitalizacije.
„Mi smo region koji je jako oslonjen na ugalj i moramo praviti radikalniji zaokret ka obnovljivim izvorima energije. U energetici bez integracije sektora ne vidim rješenje“, rekao je profesor Rajaković.
Rukovoditeljka Sektora za električnu energiju u Sekreterijatu Energetske zajednice, Jasmina Trhulj, kazala je da energetska kriza nije nikakvo vanredno stanje, već da je to nova realnost.
„Mislim da je teško da govorimo da je bilo sistemskih reformi. Sve promjene koje su se dešavale i odluke koje su donošene u energetskom sektoru naših zemalja su uglavnom bile rukovođene gašenjem požara i time kako da se ublaže posljedice krize“, navela je Trhulj na drugom panelu Liberalizacija tržišta I prednosti uspostavljanja regionalne berze električne energije.
Ukazala je da se u tržištu u regionu cijena struje gotovo nigdje nije promijenila.
„To nas dovodi na to da će biti preveliki pritisak na energetske kompanije u regionu koje su dominantni učesnici i koje snabdijevaju cijelo tržište. Cijena na maloprodajnom tržištu je od 1. januara promijenjena samo u Makedoniji. Tu imamo 11 odsto porasta cijene za domaćinstva i male kupce“, kazala je Trhulj.
Prema njenim riječima, postojali su veliki pritisci na kompanije u proteklom periodu naročito u Makedoniji, Srbiji i na Kosovu gdje su zemlje bili neto uvoznici.
„Oni su uvozili po cijeni koja je tri i pet puta veća, a prodavali i dalje po istoj cijeni. Potpuno je jasno da takva situacija ne može da opstane bez ozbiljnih posljedica po te kompanije“, rekla je Trhulj.
Smatra da je najbolji pokazatelj toga kakva je situacija na tržištu koliko ima novih investicija, ocjenjujući da ih je nedovoljno u regionu.
Trhulj je najavila da će Energetska zajednica uraditi pregled mjera i da će u narednom periodu pokrenuti postupke protiv zemalja gdje budu vidjeli da su mjere ulazile u distorziju tržišta i da nisu bile u skladu sa propisima Energetske zajednice.
Predstavnik ReSET-a, energetski ekspert prof. dr Mirza Kušljagić pojasnio je na panelu „Dekarbonizacija energetskog sektora – izazovi uvođenja troškova emisija CO2 i primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CABM) na zemlje regiona“ da je dekarbonizacija smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja i povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
„Ključna u svim debatama je brzina dekarbonizacije“, rekao je Kušljagić.
Kazao je da su prošle godine sproveli istraživanje u kojem je učestvovalo preko 120 eksperata iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, koje se zvalo „Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju.“
„Ono što proizilazi iz tog istraživanja je odgovor na pitanje do koje godine ćemo koristiti u državi ugalj za proizvodnju električne energije. Odgovor eksperata je do 2050. će koristiti jedna trećina, poslije 2050. godine jedna trećina. Naš zaključak na osnovu odgovora je da dekarbonizacija još uvijek nije proces koji je prihvaćen. Mi sad u regionu imamo povratak uglja zbog krize koja je bila i postoji velika opasnost da će nas CABM iznenaditi. Po mojoj procjeni već 2026. godine“, rekao je Kušljagić.
Ocijenio je da je dosta „minskih polja“ na ovom području, navodeći da se vrlo malo otvoreno priča o izazovima koji mogu da budu takvi da dođe do nekontrolisane nagle i strme dekarbonizacije.
Predstavnica Sekreterijata Energetske zajednice, energetski ekspert Milka Mumović rekla je da je za zajednica napravljena sa ciljem da integriše tržišne električne energije i gasa.
„Dobro je što imamo Energetsku zajednicu i što imamo iskustvo EU, pa je to iskustvo koje možemo kopirati, koje možemo uzeti kao obavezujuće što se tiče propisa“, rekla je Mumović.
Na dvodnevnom skupu učešća je uzelo oko 200 predstavnika energetskog i finansijskog sektora regiona, a njihovo prisustvo, prema riječima predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića, govori da smo u oblasti energetike izbrisali granice te da je, uz diskusije i zaključke četiri panela i dvije prezentacije, od neprocijenjivog značaja bilo i druženje na marginama Skupa, razgovori koji će sasvim sigurno doprinijeti da se učesnici bolje povežu, razumiju i na kraju ostvare bolje rezultate.
Planirano je da se Simpozijum EPCG NET organizuje svake godine posljednjeg vikenda maja.