Razmjena studenata u stalnom porastu na Filološkom fakultetu
Velika prednost Filološkog fakulteta je ta što većina studenata ima priliku da bar jedan semestar ili ljetnji kurs provede u inostranstvu na govornom području jezika koji studira, poručio je dekan Filološkof fakulteta prof. dr Dragan Bogojević.
Interesovanju studenata za odlazak u inostranstvo, prema njegovim riječima, posebno doprinosi prisustvo Fulbrajt profesora, česta predavanja profesora sa stranih univerziteta, zatim programi mobilnosti poput Erasmus+ i Ceepusa,
On je istakao da se pored mobilnosti posebna pažnja posvjećuje praktičnoj nastavi, tako što se donose novi planovi i programi kojima je predviđeno da se u toku prve dvije godine osnovnih studija savladaju vježbe i rad u slušaonicama i fonolaboratoriji, a na trećoj godini je osmišljen modul koji omogućava sticanje praktičnih znanja i vještina. Što se tiče master studija glavni predmet za osposobljavanje studenata je Metodika nastave jezika i književnosti, gdje se vrše ogledni časovi u osnovnim i srednjim školama.
Dekan je objasnio da se na Filološkog fakultetu izučava sedam studijskih programa, pet za strane jezike i književnosti (engleski, ruski, francuski, italijanski, njemački), kao i za crnogorski i srpski jezik.
Kao posebne aktivnosti Fakulteta na međunarodnom nivou prof. dr Bogojević je izdvojio tradicionalno organizovanje međunarodne konferencije (Njegoševi dani i Konferencija anglista), obilježavanje Dana stranih jezika, Dana Austrije, Dana Frankofonije.
“Posebno smo ponosni na časopis Filološkog fakulteta za književnost i jezik Folia Linguistica Et Litteraria, koji redovno izlazi od 2010. godine, ima međunarodnu redakciju i distribuciju i anonimno recenzira prispjele radove, časopis se od decembra 2015. nalazi na Thomson Reutersovoj Master Journal listi i indeksiran je u ESCI”, rekao je prof. dr Bogojević.
On je kazao da su potrebna velika ulaganja u infrastrukturu kako bi se stvorili što bolji uslovi za rad te visokoškolske ustanove.
“Otežavajuće okolnosti za razvoj naučno-istraživačke djelatnosti su nedostupnost bazama relevantnih časopisa, nedostatak digitalizacije elektronskih baza podataka, nedostatak tehničkih i simboličnih sredstva za istraživanje, međutim i pored toga u prethodne dvije godine dvadesetak kolega je objavilo radove u prestižnim časopisima sa SCI liste“, rekao je Bogojević.