Radulović: Šume u okolini Župe i dalje neizmjerno pate
Nelegalna sječa šuma je dugi niz godina prisutna u čitavoj Crnoj Gori i samo je jedan od niza problema sa kojima se suočavaju naši šumski ekosistemi. Izrazito loše stanje evidentirano je u okolini nikšićkog naselja Župa gdje se decenijama unazad pričinjavala neizmjerna šteta, a sada se posljedice manifestuju na građane kroz veću cijenu drva i uništenu životnu sredinu.
Prema podacima Jova Radulovića iz NVO Župa u srcu, u poslednjoj aferi krađe šuma koja je pogodila Župu govori se o šteti od preko 1000 metara kubnih drvne mase ili preko 50.000 eura.
On dalje napominje da su pored krađa, šume najviše ugrožene šumskim požarima.
“Požari se u 90 odsto slučajeva podmeću kako zbog toga da se zataškaju već učinjene krađe tako i zbog otkupa pečurki. Kad bude prave kontrole sječe, zatim zabrane otkupa pečurki i zabrane prodaje opožarene mase za izradu peleta tada će biti i manje požara, a više šume”, konstatovao je Radulović.
Tu se kao dodatni problemi još navode: nedomaćinsko gazdovanje i činjenica da se planski ne radi na pošumljavanju što dokazuje podatak da još od požara 2012. godine kada je sagorjelo 50 odsto župskih šuma, ovaj prostor stoji nepošumljen.
Radulović je upozorio i na posljedice izvoza drveta u regionu na koje se Crna Gora protekle decenije znatno orjentisala.
“Ogromne količine šume su odavno izvezene, pa će nam se za par godina desiti da uvozimo drva po još većim cijenama nego što ih plaćamo danas. To će biti udar na sve u Crnoj Gori, jer je i današnja cijena od 40 eura po metru mnogo iznad budžeta brojnih porodica koje muku muče kako preživljeti dolazeću zimu”, istakao je Radulović navodeći da će ovo navesti ugroženu socijalu da nanovo krade i sječe šumu.
Naime, šumski ekosistemi u Crnoj Gori trpe i druge brojne pritiske. Koncesioni način gazdovanja šumama doveo je do brojnih problema. Usljed neispunjavanja ugovorenih obaveza koncesionara, evidentno je odsustvo prebirne sječe, pošumljavanja, ali i neplanska sječa šume koja vodi ka stvaranju klizišta, odrona, navodi Milica Kandić iz NVO Green Home.
“Sistem koncesionog gazdovanja šumama u Crnoj Gori napravio je ogroman dug koncesionara, pa s tim u vezi izostaju i mjere sanacije koje je koncesionar dužan da sprovede poput: pošumljavanja i prebirne sječe usljed čijeg izostanka kao i čestih šumskih požara dolazi do rasta populacije odnosno prenamnožavanja štetnog insekta – sipca koji narušava zdravstveno stanje šume”, kazala je Kandić.
Na osnovu navedenih podataka ona je dalje istakla da je sistem koncesionog gazdovanja šumama ekološki i ekonomski neodrživ i da se stoga treba vratiti na sistem državnog gazdovanja šumama.
Jovo Radulovića iz NVO Župa u srcu takođe smatra da se mora pronaći i uspostaviti efikasniji sistem kontrola kako rukovodilaca tako i šumara i planski razvijati šumarski fond.
“Na vrijeme se mora reagovati, a ne kao što je to bilo dosad, da se na promjeni postojećeg sistema gazdovanja šumama radi u trenutku kad je skoro sva šuma uništena tako da se u narednih 50 godina ne mogu postići značajni rezultati”, saopštio je Radulović.
Za kraj je izrazio nezadovoljstvo u pogledu rada šumarske inspekcije i državnih službi zaduženih za pitanje šuma.
“Rezultat rada odgovornih u lancu se vidi nažalost u opustošenim šumama. Brojne državne službe se bave građanima i organizacijama koji glasno kritikuju sve ono što je naopako u državi “zapostavljajući” stvarne “termite” države, a sve u cilju očuvanja dobijenih pozicija na vlasti”, zaključio je Radulović.
Iz uprave za šume nijesmo dobili odgovor kada su u pitanju prijave protiv lugara, uopšte prijave privatnih vlasnika kao i prijave za pokušaj uzurpacije državne svojine. Postavlja se i pitanje da li su koncesionari uopšte kontrolisani i da li su ispoštovani koncesioni ugovori, mada odgovore je teško dobiti usljed generalne netransparentnosti i nedovoljne otvorenosti šumarskih uprava.
